razmak

Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine

Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine od 01.05.2004.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine od 07. 07. 2006.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine od 29. 01. 2009.

Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine - Neslužbeni pročišćeni tekst u .pdf formatu











Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine

I OPĆE ODREDBE
II DUŽNOSTI I ZADACI AGENCIJE
III VANJSKO RUKOVOĐENJE I NADZOR NAD AGENCIJOM

(a) Prava i odgovornosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine
(b) Prava i odgovornosti Vijeća ministara
(c) Prava i odgovornosti predsjedavajućeg Vijeća ministara
(d) Izvršni obavještajni odbor
(e) Parlamentarni nadzor
IV UNUTARNJE RUKOVOĐENJE I KONTROLA
(a) Prava i odgovornosti generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora
(b) Prava i odgovornosti glavnog inspektora
(c) Opće odredbe
V OSOBLJE AGENCIJE
(a) Upošljavanje u Agenciji
(b) Prava i obveze
(c) Nespojivost funkcija
(d) Ocjena rada
(e) Premještaj
(f) Plaće
(g) Ostale naknade
(h) Slučajevi bolesti ili nesreće
(i) Kazneni postupak i nanošenje štete tijekom obavljanja dužnosti
(j) Stegovna odgovornost
(k) Prestanak radnog odnosa u Agenciji
(l) Službene iskaznice
VI OPERATIVNI PRINCIPI
VII MEĐUNARODNA SARADNJA AGENCIJE
VIII PRIKUPLJANJE INFORMACIJA

(a) Opća ovlaštenja
(b) Mjere tajnog prikupljanja informacija za koje je potrebno odobrenje generalnog
direktora

(c) Tajno prikupljanje podataka za koje je potrebno sudsko ovlaštenje
IX UPRAVLJANJE PODACIMA
X FINANCIRANJE AGENCIJE
XI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


 

 

Na osnovu članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 22. ožujka 2004. godine, i sjednici Doma naroda, održanoj 22. ožujka 2004. godine usvojila je

ZAKON
O OBAVJEŠTAJNO - SIGURNOSNOJ AGENCIJI
BOSNE i HERCEGOVINE

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom se osniva Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija), koja je odgovorna za prikupljanje, analiziranje i distribuciju obavještajnih podataka u cilju zaštite sigurnosti, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Agencija obavlja svoj rad u skladu sa odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući odredbe Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola, te međunarodne ugovore i sporazume koje je Bosna i Hercegovina potpisala ili im je pristupila.

Članak 2.

Agencija je civilna obavještajno-sigurnosna institucija, koja će imati status nezavisne administrativne organizacije Bosne i Hercegovine.
Agencija ima status pravnog lica.
U sastav Agencije ulaze civilne obavještajno-sigurnosne institucije koje su ranije djelovale u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i u Republici Srpskoj.
Na teritoriji Bosne i Hercegovine ne mogu se osnivati niti djelovati nikakave druge civilne obavještajno-sigurnosne strukture.

Članak 3.

Agencija ima nadležnost na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.
Sjedište Agencije je u Sarajevu.
Unutarnja organizacija Agencije utvrđuje se Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji kojim se utvrđuju organizacione jedinice, uzimajući u obzir ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine. Pravilnik o unutarnjoj organizaciji donosi generalni direktor Agencije uz konsultacije sa zamjenikom generalnog direktora i uz odobrenje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće ministara).

Članak 4.

Finansijska sredstva za rad Agencije u cijelosti se osiguravaju iz državnog budžeta, u skladu sa zakonom koji regulira trezor institucija Bosne i Hercegovine.

 

II DUŽNOSTI I ZADACI AGENCIJE

Članak 5.

Agencija je odgovorna za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi sa prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine, kako unutar, tako i van Bosne i Hercegovine, njihovo analiziranje i prenošenje ovlaštenim dužnosnicima i tijelima navedenim u članu 6. stav 5. ovog zakona, kao i za prikupljanje, analiziranje i prenošenje obavještajnih podataka s ciljem pružanja pomoći ovlaštenim službenim osobama kako je definirano zakonima o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini, te ostalim nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini kada je to potrebno radi suzbijanja prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine.
U smislu ovog zakona, pod "prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine" smatrat će se prijetnje suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku, osnovama ekonomske stabilnosti Bosne i Hercegovine, kao i prijetnje po globalnu sigurnost koje su štetne po Bosnu i Hercegovinu, uključujući:
a) terorizam, uključujući međunarodni terorizam;
b) špijunaža usmjerena protiv Bosne i Hercegovine ili štetna po sigurnost Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi način;
c) sabotaža usmjerena protiv vitalne nacionalne infrastrukture Bosne i Hercegovine ili na drugi način usmjerena protiv Bosne i Hercegovine;
d) organizirani kriminal usmjeren protiv Bosne i Hercegovine ili štetan po sigurnost Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi način;
e) trgovina drogama, oružjem i ljudima usmjerena protiv Bosne i Hercegovine ili štetna po sigurnost Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi način;
f) nezakonita međunarodna proizvodnja oružja za masovno uništenje, ili njihovih komponenti, kao i materijala i uređaja koji su potrebni za njihovu proizvodnju;
g) nezakonita trgovina proizvodima i tehnologijama koje su pod međunarodnom kontrolom;
h) radnje kažnjive po međunarodnom humanitarnom pravu;
i) djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja nacionalnih ili vjerskih grupa u Bosni i Hercegovini.
Pri izvršavanju aktivnosti navedenih u stavovima 1. i 2. ovog člana, Agencija ima pravo da koristi operativna sredstva i metode navedene u Poglavlju VIII. i Poglavlju IX. ovog zakona.

Članak 6.

Agencija vrši razmjenu obavještajnih podataka i ostvaruje druge oblike saradnje s obavještajnim i sigurnosnim službama u drugim državama i drugim stranim i međunarodnim institucijama u cilju obavljanja zadataka navedenih u stavovima 1. i 2. člana 5. ovog zakona, u skladu s članom 70. i 71. ovog zakona.
Agencija koristi svoja operativna sredstva i metode u cilju pružanja zaštite institucijama i objektima Bosne i Hercegovine kao i institucijama i objektima Federacije, Republike Srpske i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Distrikt), te diplomatskim misijama Bosne i Hercegovine u inostranstvu, kao i prilikom državnih posjeta i drugih događaja, kako to odrede predsjedavajući Vijeća ministara (u daljem tekstu: predsjedavajući) ili generalni direktor. Agencija nije odgovorna da osigura fizičku zaštitu za gore navedene institucije i događaje.
Agencija sarađuje sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije (u daljem tekstu: Međunarodni tribunal), inter alia, tako što Tribunalu dostavlja podatke u vezi sa licima koja su odgovorna za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine.
Agencija provodi sigurnosnu provjeru lica koja se prijave za posao u Agenciji, u cilju određivanja stepena njihove odgovornosti i povjerljivosti, kao i onih osoba koje traže državljanstvo Bosne i Hercegovine.
Kada je to potrebno radi ispunjavanja svojih dužnosti u skladu sa ovim zakonom, Agencija blagovremeno obavještava slijedeće zvaničnike i tijela o obavještajnim pitanjima kako na vlastitu inicijativu tako i na njihov zahtjev: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (kolektivno) (u daljem tekstu: Predsjedništvo), predsjedavajućeg Vijeća ministara, ministra vanjskih poslova, ministra sigurnosti, ministra odbrane, predsjednike, potpredsjednike i premijere Federacije i Republike Srpske, ministre unutarnjih poslova Federacije i Republike Srpske, predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg Doma naroda Pralamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg Narodne skupštine Republike Srpske, predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg Predstavničkog doma Federacije, predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg Doma naroda Federacije, kao i Sigurnosno-obavještajnu komisiju Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sigurnosno-obavještajna komisija).
Informacije se dostavljaju u skladu s principom "potrebno da zna", osim ukoliko nije drugačije propisano ovim zakonom.
Agencija izrađuje i stavlja na raspolaganje javnosti godišnji izvještaj o svojim ciljevima, programima i generalnom težištu svojih aktivnosti, koji je zasnovan na informacijama koje nisu povjerljive.

 

III VANJSKO RUKOVOĐENJE I NADZOR NAD AGENCIJOM

(a) Prava i odgovornosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Članak 7.

Predsjedništvo je odgovorno da:

1. prima obavještajne podatke u skladu sa članom 6. ovog Zakona;
2. prima izvještaje predsjedavajućeg o pitanjima iz nadležnosti predsjedavajućeg koji će uključivati akcije preduzete na rješavanju problema u Agenciji po nalazu inspekcije, revizora ili istrage;
3. usmjerava glavnog inspektora da izvrši inspekciju, reviziju ili istragu, koja se tiče aktuelnih ili potencijalnih problema u vezi s radom Agencije, a koje mogu predstavljati opasnost odgovornostima Predsjedništva;
4. pregleda i daje mišljenje o izvještajima glavnog inspektora u skladu s članom 33. ovog Zakona;
5. odobrava godišnju platformu obavještajne politike, koja sadrži glavna određenja rada Agencije u skladu s međunarodnom praksom. Platformu obavještajne politike priprema Vijeću ministara, a usvaja je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine;
6. odobrava godišnji izvještaj o radu i troškovima Agencije;
7. odobrava, a po preporuci predsjedavajućeg, dogovore između Agencije i institucija strane države, međunarodnih asocijacija država ili njihovih institucija;
8. odobrava opće principe koordinacije i pružanja pomoći između i unutar agencije i tijela i instutucija Bosne i Hercegovine u skladu s članom 67. ovog zakona. Vijeće ministara priprema opće principe koordinacije i pružanja pomoći;
9. daje procjenu mišljenja o kandidatima za generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora kako je propisano članom 25., a po izvršenoj nominaciji od predsjedavajućeg Vijeća ministara;
10. određuje listu institucija i objekata koji su predmet zaštite, prema članu 6., stav 2, ovog zakona.
Izuzetno od nadležnosti Predsjedništva BiH koje su nabrojane u ovom članu, predsjedavajući Vijeća ministara BiH isključivo je odgovoran za nadzor i usmjeravanje rada Agencije, koje obavljaju na način u skladu s članom 10. ovog zakona.
U izvršavanju ovlaštenja iz ovog člana, sva komunikacija između Predsjedništva i agencije bit će usmjerena isključivo preko predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, a Predsjedništvo BiH neće, bilo kolektivno ili svaki član pojedinačno, davati instrukcije ili na bilo koji druči način usmjeravati rad generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora ili bilo kojeg uposlenika Agencije, osim glavnog inspektora u skladu sa stavom 1. tačka 3. ovog člana.

(b) Prava i odgovornosti Vijeća ministara

Članak 8.

Vijeće ministara je nadležno da:

1. priprema godišnju platformu o sigurnosno-obavještajnoj politici, koja sadrži opće smjernice za rad Agencije u skladu sa međunarodnim standardima;
2. odobrava Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Agencije;
3. odobrava godišnji program aktivnosti Agencije, uzimajući u obzir pismeno mišljenje Ministarstva finansija i trezora o finansijskim aspektima tog programa i Ministarstva vanjskih poslova BiH iz njegove nadležnosti;
4. razmatra godišnji izvještaj o radu i troškovima Agencije;
5. utvrđuje opće principe koordinacije i pružanja pomoći između Agencije i tijela i institucija u Bosni i Hercegovini, u skladu s članom 67. ovog zakona.

(c) Prava i odgovornosti predsjedavajućeg Vijeća ministara

Članak 9.

Predsjedavajući koordinira aktivnosti Agencije i osigurava smjernice u pogledu sigurnosno-obavještajne politike. On nadzire rad Agencije i snosi političku odgovornost za njen rad. Prilikom izvršavanja svojih dužnosti u skladu sa članom 10. ovog Zakona, uzima u obzir stavove Izvršnog obavještajnog odbora i Vijeća ministara kao cjeline.

Članak 10.

Predsjedavajući Vijeća ministara je nadležan da:

1. vrši nadzor nad radom Agencije i osigurava zakonitost u obavljanju njenog rada, što uključuje davanje općih smjernica Agenciji za izvršavanje zadataka koji spadaju u djelokrug dužnosti navedenih u članu 5. i 6. ovog zakona na način kojim se unapređuje efikasnost i odgovornost Agencije;
2. utvrđuje programe razvoja Agencije i donosi smjernice za njihovo provođenje u koordinaciji sa generalnim direktorom;
3. donosi instrukcije neophodne za provedbu ovog zakona;
4. saziva sastanke Izvršnog obavještajnog odbora najmanje jedanput u svakom kalendarskom mjesecu;
5. podnosi Predsjedništvu i Parlamentarnoj skupštini BiH koncizni godišnji izvještaj o aktivnostima Agencije;
6. u skladu sa članom 18. ovog zakona, dostavlja Sigurnosno-obavještajnoj komisiji izvještaje u vezi sa pitanjima koja su prema ovom zakonu u njegovoj nadležnosti;
7. pregleda i odobrava sve zahtjeve za pružanje obavještajne pomoći i odobrene zahtjeve prosljeđuje generalnom direktoru;
8. prosljeđuje generalnom direktoru i drugim nadležnim subjektima zahtjeve za pružanje pomoći koje uputi Tribunal;
9. nakon što dobije mišljenje Sigurnosno-obavještajne komisije o prijedlogu budžeta Agencije, podnosi prijedlog Vijeću ministara radi njegovog uključivanja u ukupni godišnji budžet institucija Bosne i Hercegovine, koji usvaja Parlamentarna skupština;
10. zadužuje glavnog inspektora da provede inspekcijsku kontrolu, reviziju ili istragu o postojećem ili potencijalnom problemu u Agenciji, te da preduzeme odgovarajuće mjere u cilju otklanjanja uočenih problema, utvrđivanja odgovornosti i eventualnog sankcioniranja;
11. pregleda izvještaje glavnog inspektora o rješavanju žalbi upućenih protiv Agencije, a o kojima je istragu proveo glavni inspektor i
12. osigurava da se sigurnosna provjera generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora izvrši prije njihovog imenovanja.

Članak 11.

Predsjedavajući ne može, bilo u cjelini ili djelimično, preuzeti odgovornosti generalnog direktora ili zamjenika generalnog direktora utvrđene ovim zakonom.
Osniva se Obavještajno-sigurnosno-savjetodavna služba u okviru Vijeća ministara, koja podnosi izvještaj predsjedavajućem, a koji predsjedavajući osniva isključivo u cilju pružanja pomoći predsjedavajućem kako bi mogao obavljati dužnosti navedene u članu 10. ovog zakona i djelovanja u svojstvu sekretarijata Izvršnom obavještajnom odboru. Zaposleni Obavještajno-sigurnosno-savjetodavne službe ne mogu davati uputstva, niti na bilo koji način usmjeravati rad generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora, glavnog inspektora niti ostalih zaposlenih u Agenciji.
Na zaposlene u Obavještajno-sigurnosno-savjetodavnoj službi primjenjuje se Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Njihovo imenovanje u Obavještajno-sigurnosno-savjetodavnu službu vrši predsjedavajući u konsultaciji sa generalnim direktorom. Zaposleni u Obaještajno-sigurnosno-savjetodavnoj službi moraju proći sigurnosnu provjeru koja se vrši prije njihovog zapošljavanja.
Nakon konsultacija sa Izvršnim obavještajnim odborom i generalnim direktorom, predsjedavajući donosi Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Obavještajno-sigurnosno-savjetodavne službe i dužnostima njenih zaposlenih.
Predsjedavajući može zatražiti od generalnog direktora Agencije da zaduži zaposlene u Agenciji da pruže stručnu pomoć Sigurnosno-savjetodavnom uredu, kada to ocijeni potrebnim.

d) Izvršni obavještajni odbor

Članak 12.

U cilju savjetovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara u vezi sa njegovim zadacima iz člana 10. ovog zakona i olakšavanja koordinacije obavještajno-sigurnosnih pitanja, predsjedavajući Vijeća ministara uspostavlja Izvršni obavještajni odbor (u daljem tekstu: Izvršni odbor).
U sastav Izvršnog odbora, pored predsjedavajućeg Vijeća ministara, ulaze dva zamjenika predsjedavajućeg, ili dva ministra iz Vijeća ministara, tako da sastav Izvršnog odbora u svakom slučaju odražava zastupljenost sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine.
Predsjedavajući Vijeća ministara predsjedavat će Izvršnim odborom.
Izvršni odbor sastaje se najmanje jednom svakog kalendarskog mjeseca.
Predsjedavajući saziva sastanke Izvršnog odbora tako što će obavijestiti sve članove Izvršnog odbora o vremenu i mjestu, te dnevnom redu sastanka. Članovi Izvršnog odbora mogu predsjedavajućem predložiti pitanja koja se uvrštavaju u dnevni red prije zasjedanja.
Predsjedavajući priprema Poslovnik Izvršnog odbora. Poslovnik usvaja Izvršni odbor.

Članak 13.

U nadležnosti Izvršnog odbora spadaju:

1. Savjetovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara o njegovim zadacima iz člana 10. ovog Zakona;
2. Razmatranje svih pitanja iz nadležnosti Vijeća ministara u vezi sa Obavještajno-sigurnosnom agencijom prije razmatranja ovih pitanja na zasjedanju Vijeća ministara;
3. Rješavanje vladinih i ministarskih interresornih pitanja kada se odnose na obavještajno-sigurnosnu oblast;
4. Izjašnjavanje o svim pitanjima koja podnosi predsjedavajući, ili uz njegovo odobrenje, bilo koji od članova Izvršnog odbora.

Članak 14.

Radi izvršenja zadataka iz člana 13. Izvršni odbor pregleda:

1. Izvještaje predsjedavajućeg u vezi sa pitanjima iz nadležnosti predsjedavajućeg;
2. Izvještaje generalnog direktora u vezi sa operacijama Agencije;
3. Izvještaje glavnog inspektora na osnovu člana 33. ovog zakona.

Članak 15.

Obavještajno-sigurnosno-savjetodavna služba će djelovati u svojstvu Sekretarijata Izvršnog odbora.

Članak 16.

Izvršnom odboru ni članovima odbora nije dopušteno donositi uputstva ili na drugi način usmjeravati rad generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora, glavnog inspektora ili drugih zaposlenika Agencije.

Članak 17.

Članovi Izvršnog odbora će se obavezati zavjetom tajnosti u pogledu podataka o službenim, vojnim ili državnim tajnama u koje su ostvarili uvid u svojstvu članova. Ova obaveza ostaje na snazi i nakon okončanja njihovog članstva u Odboru.

(e) Parlamentarni nadzor

Članak 18.

Predsatvnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zajednički osnivaju Sigurnosno-obavještajnu komisiju za nadzor nad Agencijom.
Sigurnosno-obavještajna komisija sastoji se od dvanaest (12) članova po šest iz svakog doma. Kandidati koji su predloženi za članstvo u Komisiji prolaze sigurnosnu provjeru koju vrši Agencija.
U slučajevima kada Agencija odbije da izda sigurnosnu dozvolu kandidatu, kolegiji Parlamentarne skupštine mogu da zahtijevaju od Agencije da ponovo razmotri tu odluku ukoliko postoje osnovani razlozi za ispitivanje njene opravdanosti. Ukoliko Agencija potvrdi prvobitnu odluku da ne izda sigurnosnu dozvolu, Kolegiji će razmotriti da li će se dostaviti ime drugog kandidata ili potvrditi prvobitnog.
Na čelu Komisije nalazi se predsjedavajući koji je izabran iz reda članova Komisije i on mora biti član stranke zastupljene u jednom od domova Parlamentarne skupštine BiH koja nije dio vladajuće koalicije. Članovi Komisije se kandiduju u skladu sa principom proporcionalne zastupljenosti političkih stranaka u Predstavničkomu domu. U Komisiji su zastupljena sva tri konstitutivna naroda.

Članak 19.

Komisija održava sjednice najmanje dva puta godišnje.
Predsjedavajući Komisije saziva sjednice na svoju inicijativu, a na pisani zahtjev najmanje sedam (7) članova će obavezno i odmah sazvati sjednicu Komisije u skladu s Poslovnikom.
Sjednice Komisije su zatvorene za javnost osim ukoliko Komisija ne odluči drugačije.
Sigurnosno-obavještajna komisija je nadležna da:

1. vrši nadzor nad zakonitošću rada Agencije;
2. održava rasprave o imenovanju generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora Agencije i daje mišljenja o tom imenovanju;
3. razmatra izvještaje predsjedavajućeg o pitanjima iz njegove nadležnosti, uključujući mjere preduzete u cilju rješavanja svih problema u Agenciji utvrđenih prilikom provođenja inspekcijske kontrole, revizije ili istrage;
4. razmatra izvještaje generalnog direktora o radu i troškovima Agencije, te posebno analizira način trošenja budžetskih sredstava;
5. razmatra izvještaje glavnog inspektora, u skladu sa članom 33. ovog zakona;
6. zatraži od zaposlenih u Agenciji da, putem predsjedavajućeg osiguraju stručne savjete kada je potrebno u cilju vršenja funkcije nadzora;
7. daje mišljenje o detaljnom prijedlogu budžeta Agencije;
8. provodi istragu o radu Agencije, u skladu s članom 20. ovog zakona.

Članak 20.

Ukoliko Sigurnosno-obavještajna komisija ima osnovane sumnje da Agencija obavlja svoje dužnosti na nezakonit način, Komisija može provesti istragu tokom koje može ispitivati zaposlene u Agenciji te imati pristup relevantnoj dokumentaciji Agencije.
Ukoliko Sigurnosno-obavještajna komisija utvrdi da je rad Agencije nezakonit, Komisija može pozvati predsjedavajućeg, odnosno generalnog direktora da preduzme potrebne mjere i pokrene ispitivanje odgovornosti. Predsjedavajući, odnosno generalni direktor je obavezan da obavijesti Sigurnosno-obavještajnu komisiju o rezultatima tog ispitivanja.
U izvršavanju svojih funkcija, Sigurnosno-obavještajna komisija može od predsjedavajućeg, generalnog direktora, svakog zaposlenog u Agenciji ili u Obavještajno-Sigurnosno-savjetodavnoj službi tražiti informacije o radu Agencije. Sigurnosno-obavještajna komisija može također narediti predsjedavajućem, odnosno generalnom direktoru da izađu pred Komisiju i daju usmeni izvještaj o aktivnostima Agencije.
Osobe iz prethodnog stava imaju zakonsku obavezu da Komisiji pruže sve tražene informacije, izuzev informacija navedenih u članu 21. stav 1. ovog zakona.

Članak 21.

Tokom parlamentarnog nadzora koji vrši Sigurnosno-obavještajna komisija, obaveza predsjedavajućeg i generalnog direktora da pruže podatke ne podrazumijeva odavanje informacija, izuzimajući stav 2. ovog člana, čije bi otkrivanje ugrozilo vitalne nacionalne sigurnosne interese koji su vezani za zaštitu izvora i metoda u konkretnom slučaju.
Tokom istrage koju provodi Sigurnosno-obavještajna komisija o aktivnosti Agencije za koju se sumnja da je nezakonita, Sigurnosno-obavještajna komisija može, uz pristanak najmanje sedam (7) svojih članova, obavezati predsjedavajućeg i generalnog direktora da pruže informacije čije bi poznavanje bilo od suštinske važnosti za vršenje nadzora nad zakonitošću rada Agencije. Informacije prikupljene tokom ovog postupka mogu se koristiti samo u postupku Sigurnosno-obavještajne komisije.

Članak 22.

Članovi Sigurnosno-obavještajne komisije su pod obavezom čuvanja tajnosti informacija koje se tiču službenih tajni, a u koje su imali uvid u svojstvu članova Komisije. Ova obaveza ostaje na snazi i nakon prestanka njihovog članstva u Komisiji.
Kada to ocijeni potrebnim za zaštitu javnog interesa, Komisija može odlučiti da oslobodi obaveze čuvanja tajne. Ta odluka zahtijeva saglasnost najmanje osam (8) članova Komisije.

Članak 23.

Sigurnosno-obavještajna komisija utvrđuje procedure u pismenoj formi u cilju sprječavanja neovlaštenog otkrivanja svih povjerljivih informacija koje se dostavljaju Komisiji. Ove procedure se utvrđuju uz konsultacije sa generalnim direktorom.
Nijedan službenik Komisije ili Parlamentarne skupštine ne može dobiti pristup nijednom povjerljivom podatku osim ukoliko:

1. se ta osoba nije u pisanoj formi i pod zakletvom obavezala na poštivanje sigurnosnih pravila Komisije kako tokom tako i po prestanku radnog odnosa u Komisiji ili Parlamentarnoj skupštini; i
2. ta osoba nije prošla sigurnosnu provjeru i dobilo dozvolu kako je utvrdila Komisija u konsultaciji sa generalnim direktorom Agencije.

IV UNUTARNJE RUKOVOĐENJE I KONTROLA

(a) Prava i odgovornosti generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora

Članak 24.

Agencijom rukovodi generalni direktor. Agencija će imati i zamjenika generalnog direktora.
U rukovođenju Agencijom, generalnom direktoru i zamjeniku generalnog direktora pomažu direktori koji rukovode organizacionim jedinicama, kao i savjetnici, u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.


Članak 25.

Generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora imenuje i razrješava dužnosti Vijeće ministara, na prijedlog predsjedavajućeg i u konsultacijama sa članovima Predsjedništva, Izvršnog odbora i Sigurnosno-obavještajne komisije.
Generalni direktor može predložiti predsjedavajućem da Vijeće ministara razriješi dužnosti zamjenika generalnog direktora.
Imenovanje generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora se vrši na osnovu pokazane profesionalnosti i iskustva stečenog na obavještajno-sigurnosnim poslovima i provođenju zakona, a ne na osnovu političke pripadnosti. Traženo iskustvo ne može biti isključivo stečeno na pozicijama do kojih se dolazi političkim imenovanjem.

Članak 26.

Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora se imenuju na mandat od četiri godine koji se može obnoviti jedanput.
Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora mogu prije isteka mandata biti razriješeni dužnosti ako to sami zatraže; ukoliko trajno izgube sposobnost za obavljanje svojih dužnosti; ukoliko ne provode odluke Vijeća ministara kojima se usmjerava rad Agencije; ukoliko ne rade u skladu sa važećim zakonima ili propisima; ukoliko ne provode mjere za nadzor nad radom Agencije; u slučaju da je protiv njih pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela zloupotrebe položaja ili otkrivanja državne, vojne ili službene tajne, ili ako je protiv njih izrečena pravosnažna kazna zatvora zbog počinjenog krivičnog djela koje ih čini nedostojnim obavljanja tih dužnosti.

Članak 27.

Generalni direktor je odgovoran za profesionalno, zakonito i blagovremeno izvršavanje aktivnosti Agencije.
Generalni direktor Agencije ima sljedeća prava i dužnosti:

1. da organizira, odobrava i nadzire sve aktivnosti Agencije u skladu sa ovim zakonom, kao i drugim važećim zakonskim propisima;
2. da rukovodi analitičkim, tehničkim i administrativnim aktivnostima Agencije, operacijama partnerske saradnje, kao i vanjskim operacijama Agencije;
3. da direktno podnosi izvještaj i da se redovno konsultira sa predsjedavajućim u vezi s radom Agencije, i da odgovori na zahtjeve za pružanjem obavještajne pomoći koje mu proslijedi predsjedavajući kako je propisano u članu 10. ovog zakona;
4. da podnosi redovne izvještaje Izvršnom obavještajnom odboru o radu Agencije;
5. da realizira opće smjernice koje mu dostavi predsjedavajući;
6. da vrši raspodjelu zadataka po organizacionim jedinicama Agencije;
7. da putem predsjedavajućeg osigura odobrenje i podršku od ministra vanjskih poslova za aktivnosti koje mogu ozbiljno uticati na vanjsku politiku Bosne i Hercegovine;
8. da zvaničnicima navedenim u članu 6. ovog zakona dostavlja informacije o aktivnostima koje spadaju u poslove i zadatke Agencije;
9. da štiti slijedeće od neovlaštenog otkrivanja: obavještajne izvore, namjere i operacije, osoba koje prikupljaju podatke, sredstva i metode prikupljanja, kontakte, prikupljene informacije i saznanja, kao i informacije i sredstva dobivena od stranih vlada, obavještajnih i sigurnosnih službi ili drugih organizacija;
10. da uz upotrebu odgovarajućih sredstava osigura zaštitu i sigurnost objekata Agencije, njene imovine i zaposlenih;
11. priprema godišnji budžet Agencije, u konsultacijama sa predsjedavajućim i da osigura zakonit utrošak svih sredstava koja su Agenciji dodijeljena iz državnog budžeta;
12. podnosi izvještaj Sigurnosno-obavještajnoj komisiji o načinu trošenja budžetskih sredstava i raspoloživih stredstava;
13. da priprema izvještaje koji su utvrđeni ovim zakonom, kao i da predlaže planove i programe Agencije, uključujući godišnji Plan aktivnosti i Izvještaj o aktivnostima;
14. da zaključuje ugovore sa fizičkim i pravnim osobama i institucijama o izvršavanju zadataka koji spadaju u nadležnost Agencije;
15. da pokreće inicijative i zaključuje Memorandume o razumijevanju sa ostalim institucijama i tijelima u skladu sa članom 67. ovog zakona;
16. zadužuje zaposlene u Agenciji da pružaju pomoć Izvršnom obavještajnom odboru kao i Obavještajno-sigurnosno-savjetodavnoj službi iz člana 11. stav 2. ovog zakona;
17. da zaduži glavnog inspektora da provede inspekcijsku kontrolu, reviziju ili istragu u vezi sa stvarnim ili potencijalnim problemom u Agenciji;
18. da osigura da su zaposleni u Agenciji upoznati sa etičkim kodeksom i ostalim relevantnim unutarnjim pravilnicima, propisima i instrukcijama i
19. da odgovori na žalbe koje podnose lica u skladu sa članom 68. ovog zakona.

Članak 28.

Generalni direktor je odgovoran za donošenje, pored ostalog, sljedećih pravilnika, propisa i instrukcija:

a) Etički kodeks,
b) Plan o sigurnosti podataka,
c) Pravilnik o klasifikaciji podataka i ukidanju kategorije povjerljivosti podataka,
d) Pravilnik o postupku sigurnosnih provjera,
e) Pravilnik o zaštiti tajnih podataka i pohranjivanju podataka,
f) Propisi o distribuciji podataka,
g) Pravilnik o angažovanju, tretmanu i plaćanju saradnika,
h) Pravilnik o upotrebi, održavanju i korištenju specijalnih i tehničko operativnih sredstava,
i) Pravilnik o nošenju i upotrebi vatrenog oružja,
j) Pravilnik o radu,
k) Pravilnik o plaćama,
l) Pravilnik o unutarnjem osiguranju,
m) Pravilnik o disciplinskom postupku,
n) Pravilnik o zapošljavanju u inostranstvu,
o) Pravilnik o osnovnim i općim zvanjima zaposlenih u Agenciji,
p) Pravilnik o saradnji sa tijelima i institucijama u Bosni i Hercegovini,
q) Pravilnik o zaključivanju Memoranduma o razumijevanju sa tijelima i institucijama u Bosni i Hercegovini,
r) Pravilnik o saradnji sa međunarodnim tijelima i razmjeni obavještajnih podataka,
s) Pravilnik o oficirima za vezu i
t) Pravilnik o službenim iskaznicama.

Članak 29.

Zamjenik generalnog direktora Agencije rukovodi operativnim aktivnostima organizacionih jedinica Agencije pod nadzorom generalnog direktora.

Članak 30.

Ukoliko generalni direktor nije u mogućnosti da obavlja dužnosti iz ovog zakona, zamjenik generalnog direktora obavlja dužnosti generalnog direktora.

Članak 31.

U izvršavanju svojih dužnosti, generalni direktor i zamjenik generalnog direktora osiguravaju da informacije koje prikupi i proizvede Agencija budu blagovremene, relevantne, tačne, pouzdane, objektivne i nezavisne od svih političkih uticaja.
Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora obavljaju svoje dužnosti tako da se postigne odgovarajuća ravnoteža između prikupljanja informacija koje su bitne za sigurnost Bosne i Hercegovine i zaštite pojedinačnih interesa.

(b) Prava i odgovornosti glavnog inspektora

Članak 32.

Glavnog inspektora imenuje i razrješava dužnosti Vijeće ministara na prijedlog predsjedavajućeg i njegovih zamjenika.
Glavni inspektor se imenuje na mandat od 4 godine, koji se može jedanput obnoviti.
Glavni inspektor može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata na lični zahtjev; ukoliko trajno izgubi sposobnost za obavljanje svojih dužnosti; ukoliko ne radi u skladu sa važećim zakonima i propisima; ukoliko ne provodi mjere nadzora nad radom Agencije; ukoliko je protiv njega pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela zloupotrebe položaja ili otkrivanja državne, vojne ili službene tajne; ukoliko je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora zbog počinjenog krivičnog djela koje ga čini nedostojnim obavljanja tih dužnosti; ukoliko ne provodi inspekcijsku kontrolu, reviziju ili istragu blagovremeno i na zakonit način.


Članak 33.

Glavni inspektor je odgovoran da osigura funkciju unutarnje kontrole u Agenciji tako što:

1. Analizira aktivnosti Agencije kako bi osigurao da se provode u skladu sa važećim zakonima i propisima, kao i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Agencije;
2. Provodi istrage po žalbama u vezi sa aktivnostima Agencije na zahtjev predsjedavajućeg, Izvršnog odbora, Sigurnosno-obavještajne komisije, generalnog direktora ili direktno na zahtjev oštećenih strana;
3. Pokreće inspekcijsku kontrolu, reviziju i istragu na vlastitu inicijativu kada to smatra potrebnim;
4. Pruža pomoć Ombudsmenu Bosne i Hercegovine u provođenju istraga koje su pokrenute po žalbama ili po službenoj dužnosti;
5. Kada smatra potrebnim, provodi istrage po žalbama koje upute osobe iz Bosne i Hercegovine u skladu sa članom 68. ovog zakona;
6. Svakih šest (6) mjeseci podnosi izvještaj Sigurnosno-obavještajnoj komisiji o osnovanim žalbama podnešenim protiv Agencije, kao i o njihovom statusu. O posebno važnim pitanjima izvještaj se odmah podnosi Sigurnosno-obavještajnoj komisiji;
7. Redovno i blagovremeno informira predsjedavajućeg, Izvršni obavještajni odbor, generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora o pitanjima iz ovog člana i
8. Daje preporuke generalnom direktoru i zamjeniku generalnog direktora za rješavanje žalbi podnesenih protiv Agencije ili problema unutar Agencije, te utvrđuje da li su te preporuke ispoštovane.

Članak 34.

Generalni direktor, uz saglasnost glavnog inspektora, donosi odluku o raspoređivanju zaposlenih Agencije na radno mjesto u uredu glavnog inspektora.

Članak 35.

Nakon što o tome obavijesti generalnog direktora, glavni inspektor može ispitivati zaposlene u Agenciji i ima pristup prostorijama i podacima Agencije kada je to potrebno u cilju provođenja unutrašnje istrage, inspekcijske kontrole ili revizije.
Pri izvršavanju svojih aktivnosti iz ovog zakona, glavni inspektor uzima u obzir potrebu čuvanja tajnosti i sigurnosti podataka koje je Agencija prikupila i pohranila.

(c) Opće odredbe

Članak 36.

Generalni direktor, zamjenik generalnog direktora i glavni inspektor imenovani prema odredbama iz ovog Poglavlja podliježu sljedećim ograničenjima:

a) na njih se primjenjuje Zakon o sukobu interesa u državnim institucijama Bosne i Hercegovine;
b) ne mogu biti imenovani iz reda aktivnih vojnih lica i
c) ne mogu biti članovi političke stranke.
Generalni direktor, zamjenik generalnog direktora i glavni inspektor moraju imati visoku stručnu spremu u odgovarajućoj oblasti.
Predstavnici jednog od konstitutivnih naroda ili iz reda ostalih mogu biti imenovani samo na jednu od sljedećih funkcija: generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora.

V OSOBLJE AGENCIJE

(a) Zapošljavanje u Agenciji

Članak 37.

Odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ne primjenjuju se na zaposlene u Agenciji.
U slučajevima kada prava i obaveze zaposlenih i radni odnosi nisu regulirani ovim zakonom, primjenjuju se odgovarajući zakoni i propisi Bosne i Hercegovine o radnim odnosima.
Struktura zaposlenih u Agenciji generalno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.
Za prijem u radni odnos u Agenciji nije obavezan javni konkurs.
Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji utvrđuju se uvjeti za svako radno mjesto u Agenciji, kao i posebni uvjeti za zapošljavanje u Agenciji.

Članak 38.

Kao izuzetak od člana 37. ovog zakona, određena radna mjesta u Agenciji mogu biti popunjena putem javnog konkursa. U Pravilniku o unutarnjoj organizaciji nabrojana su radna mjesta koja su predmet javnog konkursa. Ta radna mjesta se popunjavaju prema proceduri utvrđenoj u ovom članu i članu 39. ovog zakona.
Javni konkursi za popunu upražnjenih mjesta u Agenciji s opisom upražnjenih radnih mjesta i općim uvjetima objavljuju se u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" i u najmanje jednom od dnevnih listova koji se distribuiraju u cijeloj Bosni i Hercegovinu.

Članak 39.

Vijeće ministara osniva Komisiju za provjeru, koju čine predstavnici Obavještajno-sigurnosno-savjetodavne službe i predstavnici Ministarstva sigurnosti, koji će vršiti pregled prijava i obavlja razgovor s kandidatima za prijem u službu.
Nakon završetka razgovora Komisija za peovjeru dostavlja generalnom direktoru i zamjeniku na dalje razmatranje listu kandidata koju istovremeno dostavlja i Sigurnosno-obavještajnoj komisiji.
Generalni direktor imenuje onog kandidata koji je prvi na listi i kojeg je prepuručila većina članova konkursne komisije. Ukoliko ovaj kandidat ne može biti imenovan iz opravdanih razloga i uz argumentirane dokaze, u razmatranje se uzimaju ostali kandidati sa liste redosljedom kojim su navedeni.
Agencija čuva ove zapisnike u vezi s postupkom odabira, uključujući i kopiju raspisanog konkursa i primljene prijave.

Članak 40.

Osoba koja želi stupiti u radni odnos u Agenciji mora ispunjavati slijedeće uvjete, i to:

a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
b) da je starije od 18 godina;
c) da posjeduje odgovarajuću školsku i stručnu spremu utvrđenu Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji;
d) da je zdravstveno sposobno za obavljanje određenih poslova predviđenih za ovo radno mjesto;
e) da ima reguliranu vojnu obavezu;
f) da tri godine prije dana prijavljivanja za radno mjesto u Agenciji nije otpušteno iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini;
g) da posjeduje uvjerenje o nekažnjavanju i da se protiv njega ne vodi krivični postupak i
h) da se na njega ne odnosi član IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine.
Osobe koje žele stupiti u radni odnos u Agenciji moraju ispunjavati i sigurnosne uvjete koji se utvrđuju putem sigurnosne provjere. Sigurnosna provjera se provodi uz pristanak osobe o kojoj je riječ, i također uključuje osobe sa kojima ta osoba živi u zajedničkom domaćinstvu uz njihov pristanak, ukoliko se radi o punoljetnoj osobi.
Ukoliko kandidat ne pristane na ove sigurnosne provjere, ne može biti primljen u radni odnos u Agenciju. Obim i način provođenja sigurnosnih provjera utvrdiće se Pravilnikom o postupku provođenja sigurnosnih provjera kojeg donosi generalni direktor.
Osoba koja želi stupiti u radni odnos u Agenciji, pored općih uvjeta za prijem u Agenciju mora ispunjavati i posebne uvjete za prijem i raspoređivanje na pojedine poslove (određena školska sprema i struka, radni staž, posebne stručne vještine i znanja, posebna zdravstvena sposobnost i dr.) propisane Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Agencije.
Ukoliko neka osoba nije primljena na rad u Agenciju jer ne ispunjava gore navedene uvjete ili ukoliko postoje prepreke za njegov prijem, Agencija nije dužna obrazložiti zašto ta osoba nije primljena u službu.

Članak 41.

Konačnu odluku o zapošljavanju i o rasporedu na radno mjesto donosi generalni direktor Agencije, osim ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano.

(b) Prava i obaveze

Članak 42.

Zaposleni u Agenciji izvršavaju zadatke na koje su raspoređeni u skladu sa ovim i drugim relevantnim zakonima i propisima uz poštivanje principa sadržanih u Ustavu Bosne i Hercegovine.
Zaposleni snose ličnu odgovornost za časno izvršavanje zadataka Agencije, kako je to utvrđeno ovim zakonom i drugim relevantnim dokumentima o politici Agencije.
Ukoliko zaposleni smatra da je primio nezakonitu naredbu, svoju zabrinutost u pogledu nezakonitosti saopćava naredbodavcu. U slučajevima kada naredbodavac ponovi naredbu, zaposleni traži pismenu potvrdu te naredbe.
Ukoliko zaposleni i dalje ima određene reserve, prosljeđuje naredbu neposrednom rukovodiocu naredbodavca i o tome obavještava glavnog inspektora.
Zaposleni može da odbije izvršenje naredbe za koju opravdano smatra da predstavlja krivično djelo prema krivičnim zakonima Bosne i Hercegovine.
Zbog preduzimanja radnje iz prethodnog stava, zaposleni ne može biti disciplinski kažnjen, osim ukoliko glavni inspektor tu radnju ne smatra neosnovanom.
Ukoliko zaposleni u Agenciji smatra da je Agencija ili zaposleni u Agenciji prekršio ili krši relevantni zakon, propise ili politiku, o tome mora obavijestiti glavnog inspektora.

Članak 43.

Kada im to rukovodilac naredi, zaposleni u Agenciji su dužni da svoje zadatke obavljaju i poslije redovnog radnog vremena, ukoliko rukovodilac smatra to neophodnim za uspješno i blagovremeno obavljanje poslova Agencije.
Za rad iz prethodnog stava ovog člana zaposlenima u Agenciji pripada pravo na novčanu naknadu ili im se određuju slobodni dani, u skladu sa Pravilnikom o radu Agencije.

Članak 44.

Zaposleni imaju pravo:

a) na stalni radni odnos do sticanja uvjeta za penziju, izuzev onih lica koja su zaposlena po ugovoru o djelu;
b) na odsustvo u skladu sa Pravilnikom o radu Agencije, kao i na nastavak rada na istom ili sličnom radnom mjestu po isteku odsustva;
c) da budu nagrađeni za izvršavanje dužnosti i zadataka kako je utvrđeno ovim zakonom;
d) da primaju plaću i naknadu u skladu sa ovim zakonom;
e) na napredak u karijeri i stručno usavršavanje, putem obuke i na druge načine;
f) na zaštitu svog fizičkog i moralnog integriteta od strane države tokom obavljanja službenih dužnosti;
g) da se rukovodioci prema njima odnose poštujući ljudsko dostojanstvo i
h) da osnuju ili da se učlane u sindikat ili profesionalno udruženje u skladu sa zakonom, s tim da to ne predstavlja obavezu.
Zaposleni u Agenciji imaju pravo da se prema njima postupa na pošten i pravedan način u svim aspektima kadrovske politike, bez obzira na njihovu nacionalnost, socijalno porijeklo, entitetsko državljanstvo, prebivalište, vjeroispovijest, politička i druga uvjerenja, spol, rasu, rođenje, bračni status, starosnu dob, imovinsko stanje, hendikepiranost ili drugi status.

c) Nespojivost funkcija

Članak 45.

Zaposleni ne mogu biti članovi političkih stranaka, primati instrukcije od političkih stranaka, niti obavljati bilo kakvu dodatnu aktivnost za koju se plaća naknada ili drugu javnu ili profesionalnu dužnost koja je nespojiva sa radom u Agenciji.
Izuzetno, zaposleni koji želi obavljati dodatnu aktivnost za koju se plaća naknada ili drugu javnu ili profesionalnu dužnost, mora za to tražiti odobrenje od generalnog direktora. Odobrenje se neće dati u slučajevima kada takva aktivnost nije u skladu sa radom Agencije ili može dovesti do zloupotrebe informacija koje je Agencija prikupila.
Izuzetno od odredbe člana 44. stav 1(h) ovog zakona, zaposleni nemaju pravo na štrajk niti bilo kakav drugi oblik kolektivne obustave rada.
Zaposleni ne smiju bez saglasnosti generalnog direktora javno istupati ili komentirati rad Agencije, ili pružati neovlaštenim licima informacije u vezi sa podacima, dokumentacijom, kontaktima, namjerama, saznanjima ili osobljem Agencije.
Zaposleni moraju biti nepristrasni, a naročito:

a) moraju izbjegavati aktivnosti ili propuste u vršenju svoje profesionalne dužnosti koji krše ili su nespojivi sa dužnostima utvrđenim ovim zakonom i
b) ne mogu tražiti ili prihvatiti za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, korist, naknadu u novcu, uslugama i slično, osim onih dozvoljenih ovim zakonom.
Zaposleni u Agenciji ne smiju koristiti nekretninu u svojini izbjeglice ili raseljenog lica niti stan za koji je izbjeglica ili raseljeno lice podnijelo zahtjev za povrat stanarskog prava, niti koristiti stan koji je zakonski određen da bude korišten kao alternativni smještaj.
Povreda odredaba ovog člana predstavlja razlog za suspenziju, otkaz odnosno prestanak radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom.

(d) Ocjena rada

Članak 46.

Ocjena rada zaposlenih podrazumijeva praćenje i ocjenu radnog učinka za vrijeme trajanja službe.
Ocjenu radnog učinka vrši neposredni rukovodilac zaposlenog. Zaposleni u Agenciji konsultiraju se sa svojim neposrednim rukovodiocima u vezi sa svojim radom najmanje jedanput godišnje.
Rezultati postignuti tokom obavljanja funkcija za period izvještavanja ocijenit će se sljedećim ocjenama: ne zadovoljava, zadovoljava, uspješan, izuzetno uspješan, što će se detaljnjije odrediti podzakonskim aktom kojeg donosi generalni direktor.

(e) Premještaj

Članak 47.

Radi potrebe obavljanja poslova zaposleni u Agenciji mogu privremeno ili trajno biti premješteni u drugu organizacionu jedinicu Agencije, izvan mjesta prebivališta.
Premještaj do jedne godine smatra se privremenim premještajem.
Trajni premještaj je moguć samo uz saglasnost zaposlenog Agencije.
Žalba protiv rješenja o premještaju ne odgađa izvršenje rješenja. Mehanizam za rješavanje žalbi bit će utvrđen unutarnjim propisom kojeg donosi generalni direktor.

Članak 48.

Zaposleni u Agenciji koji privremeno ili trajno rade na drugom radnom mjestu koje je udaljeno 60 i više od 60 kilometara od njihovog stalnog mjesta boravka imaju pravo na:

a) plaću koja je u visini plaće koju su primali na prethodnom radnom mjestu, ukoliko je plaća na ranijem radnom mjestu povoljnija;
b) naknadu za troškove odvojenog života i
c) naknadu za odgovarajući smještaj.

Članak 49.

Zaposleni se može rasporediti na rad u inozemstvo u okviru redovnih dužnosti, ili u okviru saradnje sa stranom obavještajnom službom, ili u okviru saradnje s agencijom ili institucijom strane države, međunarodne organizacije država ili jedne od njenih institucija, kada je to neophodno za uspješan i efikasan rad Agencije.
Generalni direktor Agencije donosi propis kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u Agenciji koji su premješteni na rad u inozemstvo.

(f) Plaće

Članak 50.

Početna osnovica za obračun plaća i koeficijenti platnih razreda zaposlenih u Agenciji utvrđuju se odlukom Vijeća ministara u skladu sa ovim zakonom.

Članak 51.

Plaća se utvrđuje tako što se osnovica navedena u članu 50. ovog zakona množi sa koeficijentom platnog razreda. Plaća se uvećava za 0,5 % za svaku godinu navršenog radnog staža, a najviše do 20 %.

Članak 52.

Zaposleni u Agenciji, pored plaće utvrđene prema odredbama člana 51. ovog zakona, imaju pravo na dodatak na platu za posebne uvjete rada i opasnosti, te odgovornosti u obavljanju poslova.
Dodatke na platu iz stava 1. ovog člana utvrđuje Vijeće ministara u iznosu najviše do 40 % od plate zaposlenog.

g) Ostale naknade

Članak 53.

Zaposleni imaju pravo naknade za sljedeće:

a) troškove prijevoza na posao i s posla;
b) topli obrok;
c) regres za godišnji odmor;
d) finansijsku pomoć u slučaju smrti zaposlenog ili člana njegove uže porodice
e) troškove obrazovanja u vezi sa stručnim usavršavanjem;
f) jubilarne nagrade i
g) otpremninu pri odlasku u penziju.

Članak 54.

Zaposleni imaju pravo na naknadu troškova u vezi sa službenim putovanjima (dnevnice, troškovi prijevoza i slično).

Članak 55.

U slučaju razrješenja sa dužnosti nastalog usljed viška radne snage, razriješeni zaposleni ima pravo na otpreminu u visini njegove plaće u posljednjih šest mjeseci prije prestanka radnog odnosa.
Otpremnina navedena u stavu 1. ovog člana pokriva period od 12 mjeseci kod zaposlenih u Agenciji koji imaju najmanje 15 godina radnog staža.

h) Slučajevi bolesti ili nesreće

Članak 56.

Zaposleni koji je odlukom nadležne zdravstvene komisije proglašen nesposobnim za obavljanje poslova na koje je raspoređen, zbog ozljede ili oboljenja koje je nastupilo tokom izvršavanja operativnih zadataka, raspoređuje se na druge poslove koje može obavljati, s tim da zadržava plaću i druga prava iz radnog odnosa. U slučaju da se ne može rasporediti na drugo radno mjesto unutar Agencije, zaposleni zadržava plaću i druga prava iz radnog odnosa do donošenja konačnog rješenja o pravu na penziju.
Zaposleni koji u toku izvršavanja svojih zadataka ili u vezi sa njima, izgubi život sahraniće se u mjestu koje odredi njegova porodica, a troškove sahrane snosi Agencija.
U slučaju iz stava 2. ovog člana porodica zaposlenog ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini njegove posljednje isplaćene mjesečne neto plate uvećane šest puta.

(i) Krivični postupak i nanošenje štete tokom obavljanja dužnosti

Članak 57.

Ako je protiv zaposlenog u Agenciji pokrenut krivični postupak zbog radnji počinjenih u obavljanju službenih zadataka, Agencija istom osigurava advokatsku ili drugu pravnu pomoć, osim ako je zaposleni postupao izvan svojih ovlaštenja ili je ista zloupotrijebio.
Pod uvjetima iz stava 1. ovog člana Agencija osigurava pravnu pomoć zaposlenom u Agenciji i nakon što je istom prestao radni odnos u Agenciji, osim u slučajevima kada zaposleni na drugi način ima pravo na jednaku pravnu pomoć.

Članak 58.

Bosna i Hercegovina odgovorna je za štetu koju fizičkim i pravnim licima nanesu zaposleni u Agenciji za vrijeme obavljanja svojih poslova i zadaka, ili u vezi s obavljanjem zadataka Agencije, u skladu sa ovim zakonom.
Bosna i Hercegovina ima pravo da od zaposlenog u Agenciji za koga se utvrdi da je odgovoran za nastanak štete iz stava 1. ovog člana, traži povrat iznosa isplaćenog trećim osobama, ukoliko je nastala šteta prouzrokovana krajnjim nemarom ili namjernim ili neovlaštenim djelovanjem zaposlenog.

(j) Disciplinska odgovornost

Članak 59.

Zaposleni se mogu smatrati odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom.
Pod "povredom službenih dužnosti" podrazumijeva se:
a) preduzimanje radnji koje su definirane kao krivično djelo protiv službene dužnosti ili drugo krivično djelo odnosno prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu Agencije;
b) odavanje državne, vojne ili službene tajne u suprotnosti sa važećim zakonima i propisima;
c) zloupotrebe i prekoračenja ovlaštenja;
d) neizvršavanje zakonitih naređenja neposrednog rukovodioca;
e) preduzimanje radnji koje mogu omesti ili spriječiti građane ili druga lica u ostvarivanju prava prema ovom i drugim relevantnim zakonima;
f) uzrokovanje veće materijalne štete tokom rada namjerno ili iz krajnje nepažnje;
g) neopravdan izostanak sa posla;
h) neblagovremeno i neuredno izvršavanje povjerenih poslova i zadataka;
i) povreda etičkog kodeksa.
Neće se smatrati da disciplinska odgovornost iz ovog člana podrazumijeva oslobađanje od krivične odgovornosti koja se predviđa u tim slučajevima.
Procedura kojom se utvrđuje disciplinska odgovornost precizirana je Pravilnikom o unutarnjoj orgnizaciji koji donosi generalni direktor.

(k) Prestanak radnog odnosa u Agenciji

Članak 60.

Zaposlenom u Agenciji prestaje radni odnos u sljedećim slučajevima:

a) dobrovoljno istupanje iz Agencije;
b) isticanje ugovora, ukoliko je zasnovan ugovorni odnos;
c) ispunjavanje zakonski propisane starosne dobi za penzionisanje;
d) trajna nesposobnost da obavlja radne dužnosti zbog zdravstvenog stanja, pod uslovom da stanje zaposlenog ne dozvoljava da bude premješten na drugo odgovarajuće radno mjesto unutar Agencije;
e) gubitak državljanstva Bosne i Hercegovine;
f) sticanje državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima;
g) višak radne snage;
h) dvije uzastopne nezadovoljavajuće ocjene radnog učinka;
i) ako je osuđen za krivično djelo za koje je predviđena zatvorska kazna u trajanju dužem od šest mjeseci; ili
j) na osnovu izrečene disciplinske mjere otpuštanja iz Agencije.

(l) Službene iskaznice

Članak 61.

Zaposlenim se daju službene iskaznice čija se vrsta, oblik i sadržaj određuju posebnim propisom koji donosi generalni direktor Agencije.

VI OPERATIVNI PRINCIPI

Članak 62.

Agencija mora biti depolitizirana, i ne učestvuje u protežiranju, zaštiti ili podrivanju interesa bilo koje političke stranke, ili zakonite političke organizacije ili bilo kojeg konstitutivnog naroda.
Agencija ne može provesti istragu o djelima protesta, podrške ili neslaganja koji su organizirani i provedeni na zakonit način.

Članak 63.

Agencija nema ovlasti da fizički prisili na saradnju niti ovlasti za hapšenje.

Članak 64.

Agencija se ne može baviti vojnim aktivnostima niti uvozom, izvozom, tranzitom ili posredovanjem u prodaji oružja ili vojne opreme.

Članak 65.

Unutarnja organizacija i detaljna operativna pravila Agencije, kao i struktura subordinacije i naređivanja, utvrđuju se na taj način da se uvijek može utvrditi individualna odgovornost.

Članak 66.

Generalni direktor može ovlastiti zaposlene da nose oružje tokom izvršavanja dužnosti prikupljanja obavještajnih podataka ukoliko postoji sumnja da je ugrožen život ili sigurnost zaposlenih ili drugih osoba. Oružje se može koristiti i upotrijebiti samo u nužnoj odbrani. Uvjeti i način korištenja vatrenog oružja reguliraju se Pravilnikom o nošenju i upotrebi vatrenog oružja kojeg donosi generalni direktor, a odobrava predsjedavajući i ministar sigurnosti.

Članak 67.

Agencija i druga tijela i institucije Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na, Državnu graničnu službu, SIPA-u, entitetska i kantonalna ministarstva unutarnjih poslova, poreske i carinske organe, Finansijsku policiju, tijela Interpola za vezu, urede za saradnju sa Međunarodnim tribunalom i vojne obavještajno sigurnosne strukture, obavezni su međusobno sarađivati i pomagati jedni drugima u obavljanju svojih dužnosti i da koordiniraju aktivnosti u okviru njihove nadležnosti, u skladu sa zakonima i propisima vezanim za zaštitu izvora, metoda i ostalih povjerljivih informacija.
Generalni direktor može, uz odobrenje predsjedavajućeg, sa institucijama Bosne i Hercegovine dogovoriti pružanje tajne obavještajne pomoći.
Generalni direktor može, uz odobrenje predsjedavajućeg i ministra vanjskih poslova, rasporediti zaposlene u Agenciji da služe kao oficiri za vezu u ambasadama Bosne i Hercegovine u inozemstvu, kada to bude potrebno radi ispunjavanja dužnosti Agencije u skladu sa ovim zakonom.

Članak 68.

Osobe koje smatraju da su njihova prava narušena radnjama ili propustima Agencije mogu se obratiti nadležnom sudu.
Svaka osoba u Bosni i Hercegovini može podnijeti žalbu generalnom direktoru u vezi sa radnjama Agencije.

Članak 69.

Agencija ne može tajnim sredstvima i metodama prikupljati obavještajne podatke o međunarodnim organizacijama ili nedomaćim tijelima koja su osnovana u skladu sa Okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, osim u cilju sprječavanja prijetnji usmjerenih prema tim organizacijama i tijelima. Generalni direktor dužan je obavijestiti šefove pomenutih organizacija i tijela o svim takvim prijetnjama kao i Izvršni obavještajni odbor.


VII MEĐUNARODNA SARADNJA AGENCIJE

Članak 70.

U cilju ispunjavanja svojih dužnosti u skladu sa ovim zakonom, Agencija može, uz odobrenje predsjedavajućeg, zaključivati sporazume sa sigurnosnim i obavještajnim agencijama stranih zemalja.
U cilju ispunjavanja svojih dužnosti u skladu sa ovim zakonom, Agencija također može, uz odobrenje predsjedavajućeg, nakon njegove konsultacije sa ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, zaključivati sporazume sa institucijom strane države, ili nekom međunarodnom organizacijom države ili nekom njenom institucijom.
Predsjedavajući informira Sigurnosno-obavještajnu komisiju o postojanju takvih sporazuma.
Na osnovu međunarodnih sporazuma, Agencija može sarađivati sa stranim sigurnosnim i drugim odgovarajućim službama u svrhu razmjene podataka, zajedničkog obavljanja aktivnosti koje spadaju u nadležnost rada Agencije, i u cilju uspostavljanja tehničke i obrazovne saradnje.

Članak 71.

Agencija može stranim obavještajnim i drugim odgovarajućim službama dostaviti podatke o građanima Bosne i Hercegovine samo na osnovu informacija da građanin predstavlja opasnost po sigurnost Bosne i Hercegovine, države primatelja traženih podataka, ili opasnost širih razmjera po regionalnu ili globalnu sigurnost.
Agencija ne može dostaviti podatke vezane za građane u skladu sa prethodnim stavom osim ukoliko nema osnovane garancije da će primalac podataka osigurati jednak nivo zaštite koju su ti podaci imali u Bosni i Hercegovini.

VIII PRIKUPLJANJE INFORMACIJA

(a) Opća ovlaštenja

Članak 72.

Agencija je ovlaštena da prikuplja, analizira, čuva i distribuira obavještajne podatke nadležnim tijelima unutar Bosne i Hercegovine na način koji je u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, ovim zakonom i drugim relevantnim državnim zakonima.

Članak 73.

Agencija može prikupljati samo one informacije za koje se opravdano može pretpostaviti da su potrebne za obavljanje njenih dužnosti nabrojanih u članovima 5. i 6. ovog zakona.

Članak 74.

Tokom istraga čije je provođenje odobrio generalni direktor Agencije, Agencija ima ovlaštenje da prikuplja informacije:

a) iz svih javno raspoloživih izvora;
b) od drugih tijela i institucija u Bosni i Hercegovini, koje su dužne da udovolje zahtjevima Agencije osim u slučajevima kada im je to izričito zabranjeno zakonom;
c) mjerama fizičkog praćenja na javnim mjestima (tj. namjenskog i sistematskog posmatranja s ciljem prikupljanja informacija o konkretnim pitanjima koja se tiču osoba ili objekata za koje se osnovano smatra da su uključeni u bilo koje aktivnosti ili u pripreme aktivnosti koje spadaju u djelokrug odgovornosti Agencije);
d) mjerama praćenja na mjestima koja nemaju javni karakter, s tim da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članovima 77. i 78. ovog zakona;
e) mjerama pretresa pokretne i nepokretne imovine, s tim da su ispunjeni uvjeti utvrđeni članovima 77. i 78. ovog zakona;
f) mjerama praćenja elektronskih medija s tim da su ispunjeni uvjeti iz članova 77. i 78. ovog zakona; i
g) upotrebom drugih izvora za koje se vjeruje da bi mogli osigurati informacije koje su potrebne Agenciji, s tim da su ispunjeni uvjeti iz člana 75. ovog zakona.

Članak 75.

Saradnja sa Agencijom, u skladu sa članom 74, tačka g) ovog zakona, je na dobrovoljnoj osnovi.
Ukoliko se moraju uzeti lični podaci o osobi koja pruža informacije, ta osoba mora biti o tome obaviještena prije nego što Agencija uzme njegovu izjavu. Takvo obavještenje može biti uskraćeno samo zbog općeg javnog interesa koji spada u djelokrug odgovornosti Agencije.

b) Mjere tajnog prikupljanja informacija za koje je potrebno odobrenje generalnog direktora

Članak 76.

Kada generalni direktor smatra neophodnim u cilju ispunjavanja dužnosti Agencije utvrđenih ovim zakonom, Agencija može:

a) prikupljati informacije držeći u tajnosti razloge za prikupljanje informacija zbog njihove sigurnosne prirode;
b) uspostaviti tajne kontakte s fizičkim osobama;
c) uspostaviti i koristiti informacione sisteme koji unapređuju prikupljanje podataka;
d) koristiti oblike operativnih obmana koji ne uzrokuju fizičke povrede niti narušavaju zdravlje;
e) pripremati i koristiti tajne dokumente za zaštitu zaposlenih u Agenciji i fizičkih osoba koje sa njima sarađuju, kao i za prikrivanje sigurnosne prirode svrhe same operacije;
f) osnivati i održavati privremene organizacije radi prikupljanja tajnih podataka;
g) raspoređivati zaposlene da rade kao tajni agenti u institucijama i tijelima u skladu sa članom 67. stav 2. ovog zakona.

c) Tajno prikupljanje podataka za koje je potrebno sudsko ovlaštenje

Članak 77.

Praćenje na mjestima koja nemaju javni karakter, praćenje komunikacija putem telekomunikacijskih i drugih oblika elektronskih uređaja, kao i pretres imovine bez pristanka vlasnika ili osobe koja privremeno zauzima tu imovinu, može se vršiti samo u slučajevima za koje je dobiveno prethodno ovlaštenje od predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili sudije Suda Bosne i Hercegovine kojeg je odredio predsjednik Suda Bosne i Hercegovine.
Ukoliko generalni direktor ima osnovane razloge da smatra da su mjere praćenja i pretresa iz ovog dijela potrebne Agenciji kako bi mogla provesti istragu o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine, generalni direktor upućuje pismeni zahtjev sudiji za dobivanje odobrenja za takva praćenja i pretrese.
Svi takvi zahtjevi moraju sadržavati sljedeće:

1) Vrstu komunikacije za koju se predlaže upotreba mjera prisluškivanja, vrstu informacija, evidencija, dokumenata ili stvari koje su predložene za prikupljanje, i sredstva koja će u tu svrhu biti upotrijebljena;
2) Ime osobe ili osoba koje su predložene kao predmet praćenja ili pretresa;
3) Opći opis mjesta ili mjesta koja se predlažu za vršenje praćenja ili pretresa, ukoliko je moguće dati opći opis takvog mjesta;
4) Informacija kojom se obrazlaže opravdanost primjene mjera praćenja ili pretresa kako bi omogućila Agenciji da provede istragu o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine;
5) Izjava da se tražene informacije ne mogu prikupiti u potrebnom vremenskom periodu ni na jedan drugi način;
6) Rok ne duži od 60 dana na koji se traži važenje naloga;
7) Informacija o svim ranijim zahtjevima koji su podneseni u vezi sa osobom ili mjestom koje je predmet praćenja ili pretresa, datum kada je zahtjev podnesen, ime sudije kome je upućen i odluka sudije o tom zahtjevu.
Sudija donosi odluku u roku od 48 sati nakon podnošenja zahtjeva. Nije moguće uložiti žalbu protiv ove odluke.
Građanin Bosne i Hercegovine koji je bio predmet praćenja ili prisluškivanja treba, po okončanju praćenja ili prisluškivanja, biti obavješten o preduzetim mjerama najduže u roku od 30 dana po okončanju postupka.
Prilikom primjene mjera tajnog praćenja i pretresa u skladu sa ovim članom, Agencija koristi što nenametljivije tehnike koje su joj na raspolaganju.


Članak 78.

Nalog mora sadržavati:

a) vrstu komunikacije koja se namjerava prisluškivati, vrstu informacija, evidencija, dokumenata ili stvari koje se moraju prikupiti, te ovlaštenja koja će se primijeniti u te svrhe;
b) imena osobe ili osoba za čije praćenje je nalog izdat;
c) opći opis mjesta ili mjesta na kojima se nalog treba izvršiti ukoliko se takav opis može dati; i
d) rok važenja naloga.
Kada to smatra odgovarajućim, sudija također može propisati određene uvjete za izvršavanje naloga.
Nalog ne može biti odobren za period duži od 60 dana. U opravdanim slučajevima, sudija može produžiti važnost naloga na dodatne periode od po 30 dana ukoliko je uvjeren da je nalog i dalje potreban.
Izuzetno od odredaba člana 77. ovog zakona i prethodnog stava ovog člana, upotrebu ovih mjera može odobriti generalni direktor uz saglasnost predsjedavajućeg, ukoliko bi odgađanje prouzrokovalo nepopravljivu štetu po sigurnost Bosne i Hercegovine.
Nakon što odobri upotrebu tih mjera, generalni direktor mora odmah obavijestiti sudiju, koji preduzima odgovarajuće radnje kako bi potvrdio odobrenje ili obustavio prikupljanje informacija, u skladu sa ovim zakonom.

Članak 79.

Tajno prikupljanje podataka se odmah obustavlja:

a) Kada je ostvaren cilj koji je postavljen u nalogu;
b) Kada se iz njihove dalje upotrebe ne očekuju dodatni rezultati;
c) Kada je postavljeni rok za završetak istekao bez produžavanja; ili
d) Kada je tajno prikupljanje podataka nezakonito iz bilo kog razloga.
Generalni direktor osigurava da se podaci koji su prikupljeni na način koji nije u skladu sa ovim zakonom odmah unište. U takvim slučajevima, generalni direktor će o tome obavijestiti predsjedavajućeg i glavnog inspektora i pokrenuti disciplinski postupak protiv onog koji je postupio suprotno zakonu.

Članak 80.

Sudija je pod obavezom čuvanja tajnosti informacija do kojih dođe prema članu 77. ovog zakona.

IX UPRAVLJANJE PODACIMA

Članak 81.

Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine se ne primjenjuje na lične podatke koje prikuplja i obrađuje Agencija.


Članak 82.

Lični podaci koji se prikupljaju prema ovom zakonu moraju:

a) biti pohranjeni u opravdanu svrhu prema ovom zakonu i ne smiju se koristiti na način koji je u suprotnosti s tom svrhom;
b) biti ažurirani kada je to potrebno;
c) biti sačuvani u obliku koji omogućava identifikaciju predmetnih podataka ne duže nego što je potrebno radi svrhe u koju su podaci pohranjeni; i
d) biti proslijeđeni prema principu "potrebno znati" i kada je to utvrđeno ovim zakonom.

Članak 83.

Zabranjeno je prikupljanje informacija o osobama samo na osnovu njihovog nacionalnog ili rasnog porijekla, vjerskih ubjeđenja, seksualnog ponašanja ili političkih uvjerenja, članstva u određenom pokretu ili organizaciji koja nije propisana zakonom.

Članak 84.

Radi zaštite obavještajnih podataka o osobama čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a koji se čuvaju u automatiziranim datotekama, preduzimaju se odgovarajuće sigurnosne mjere kako bi se obavještajni podaci zaštitili od slučajnog ili neovlaštenog uništavanja, brisanja, kao i od neovlaštenog pristupa, mijenjanja ili distribucije.

Članak 85.

Agencija čuva informacije koliko god je to potrebno za obavljanje njenih zadataka.
Agencija u redovnim intervalima preispituje da li postoji potreba za daljnjim pohranjivanjem s obzirom na tačnost informacija i opravdanost daljeg pohranjivanja.
Postupak pohranjivanja i preispitivanja se uređuje propisom kojeg donosi generalni direktor.

Članak 86.

Generalni direktor Agencije je odgovoran za uspostavljanje i provođenje efikasnog sistema klasifikacije informacija za Agenciju.
Generalni direktor donosi propise kojima se utvrđuju mjere za zaštitu povjerljivih informacija kao i odgovornosti zaposlenih u Agenciji u vezi sa zaštitom povjerljivih informacija.

Članak 87.

Informacije koje Agencija čuva i koje su označene kao povjerljive ili tajne mogu se otkriti samo uz odobrenje generalnog direktora Agencije. Generalni direktor može zamjeniku generalnog direktora dati ovlaštenje za donošenje odluke u vezi sa pojedinim kategorijama otkrivanja.
Ako je informacija označena kao povjerljiva zato što sadrži lične podatke, otkrivanje se može odobriti samo ako je izričito predviđeno zakonom ili ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

a) osoba o kojoj se radi je dala saglasnost za otkrivanje;
b) okrivanje je od vitalnog interesa za osobu o kojoj se radi; ili
c) okrivanje je nužno zbog opšteg javnog interesa koji spada u nadležnost Agencije.

Članak 88.

U svakom zahtjevu za otkrivanje informacija mora biti naveden organ ili osoba koja podnosi zahtjev, kao i razlog traženja informacija.
Otkrivena informacija se ne smije koristiti u svrhe koje nisu navedene u zahtjevu za otkrivanje informacija.

Članak 89.

Evidencije, spisi i arhiva Agencije ne smiju sadržavati informacije koje ne spadaju u nadležnosti Agencije. Ukoliko Agencija dođe u posjed takvih informacija, iste bez odlaganja uništava.

Članak 90.

Generalni direktor prosljeđuje informacije u vezi sa ozbiljnim prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine zvaničnicima navedenim u članu 6. ovog zakona i drugim nadležnim tijelima i institucijama bez nepotrebnog odgađanja.
Ukoliko Agencija dobije informacije u vezi s nezakonitim aktivnostima koje su izvršene ili za koje postoji vjerovatnoća da će biti izvršene, o tim informacijama obavještava nadležno Tužilaštvo, istražne organe i druga relevantna tijela.

Članak 91.

Agencija je dužna da obavijesti građanina, na njegov pismeni zahtjev, da li su pokrenute mjere prikupljanja podataka protiv njega i da li Agencija vodi evidenciju koja sadrži njegove lične podatke i da mu, na njegov zahtjev, tu dokumentaciju o prikupljenim podacima stavi na uvid. Ta evidencija ne smije sadržavati informacije o pripadnicima Agencije koji su preduzeli mjere prikupljanja podataka vezanih za treće osobe.
Agencija mora dati tražene informacije, odnosno dopustiti uvid u dokumente navedene u stavu 1. ovog člana u roku od 60 dana od dana primanja zahtjeva.
Agencija može biti oslobođena obaveze iz stava 1. ovog člana ukoliko:

1. takva informacija može ugroziti obavljanje zadataka Agencije;
2. takva informacija može ugroziti sigurnost izvora ili druge osobe.
U slučajevima kada generalni direktor oslobodi Agenciju od primjene odredbi iz stava ovog člana, on donosi odluku u kojoj navodi razloge utvrđene u stavu 3. ovog člana.
Generalni direktor obavještava glavnog inspektora o svim takvim odlukama, koje se čuvaju u arhivi Agencije.
Građani se mogu žaliti na takvu odluku prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini.

X FINANSIRANJE AGENCIJE

Članak 92.

Sredstva koja se osiguravaju u budžetu Bosne i Hercegovine za potrebe Agencije mogu se koristiti za sve svrhe u skladu sa propisima koji uređuju javne rashode, osim ukoliko nije drugačije propisano ovim zakonom ili propisom kojeg donosi Vijeće ministara.

Članak 93.

Planiranje i podnošenje izvještaja o trošenju sredstava dodijeljenih Agenciji vrši se na način koji štiti obavještajne operacije, izvore, metode i operativne mjere Agencije.

XI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 94.

Agencija se osniva i počinje sa radom 1. maja 2004. godine.

Članak 95.

Vijeće ministara, u dogovoru sa vladama Federacije i Republike Srpske, kada je to odgovarajuće, osigurava odgovarajući prostor za potrebe Agencije, kako za sjedište tako i za organizacione jedinice van sjedišta, na dan iz prethodnog člana ili prije tog datuma.

Članak 96.

Civilne obavještajno-sigurnosne službe, koje su radile u Bosni i Hercegovini prema zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske prije stupanja na snagu ovog zakona se ukidaju od 1. maja 2004. godine.

Članak 97.

Prva imenovanja generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora se vrše na period od dvije godine. Ove osobe se mogu kandidirati za ponovno imenovanje na redovni mandat od četiri godine.
Na prva imenovanja pojedinaca nabrojanih u prethodnom stavu ne primjenjuju se odredbe Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine, član 19. stav 4. 2. ovog zakona niti član 25. stav 1. ovog zakona.
Izuzetno od odredaba člana 94. ovog zakona, u roku od 10 dana od stupanja na snagu ovog zakona, predsjedavajući će sa zamjenicima predsjedavajućeg Vijeća ministara i konsultacijom s Predsjedništvom BiH i Sigurnosno-obavještajnom komisijom, dostaviti imena kandidata za svaku od gore navedenih funkcija Vijeću ministara.
U roku od 10 dana od prijema imena ovih kandidata, Vijeće ministara donosi odluku o njihovom imenovanju.

Članak 98.

Od 1.svibnja 2004. godine, stavlja se van snage Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 21/98, 17/99) i Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 23/02).
U skladu s članom 12.,13, i 16. ovog zakona, do 31.03.2005. godine, Izvršni obavještajni odbor obavljat će dužnost predsjedavajućeg propisanu članom 10. ovog zakona.
Izvršni obavještajni odbor neće bilo kolektivno ili svaki član pojedinačno, davati instrukcije ili na bilo koji način usmjeravati generalnog inspektora, generalnog direktora ili bilo kojeg zaposlenog u Agenciji, osim onog što je predviđeno članom 10.
Izvršni odbor usvojit će specifična pravila i procedure za obavljanje svojih nadležnosti iz ovog člana.
Agencija može odlučiti da do usvajanja odgovarajućih propisa utvrđenih ovim zakonom primjenjuje ranije važeće propise o prikupljanju obavještajnih informacija u mjeri u kojoj ti propisi nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Ovi propisi ne mogu se primjenjivati duže od šest mjeseci nakon osnivanja Agencije.

Članak 99.

Od 1. svibnja 2004. godine zaposleni iz ranijih obavještajnih službi postaju zaposleni u Agenciji i na njih se primjenjuju odredbe iz Poglavlja V ovog zakona pod nazivom "Osoblje Agencije". Odredbe članka 44. stav 1.(a) ili članka 55. ovog zakona ne primjenjuju se na zaposlene sve dok generalni direktor ne donese konačnu odluku o njihovom statusu i zasnivanju radnog odnosa u Agenciji, nakon procesa provjere predviđenog u članku 101. ovog zakona u roku od 90 dana.
Zaposleni u Agenciji sa višom školskom spremom, koji su ranije raspoređeni na radno mjesto za koje je potrebna visoka školska sprema, ne mogu ostati na tom mjestu duže od dvije godine od osnivanja Agencije.
Generalni direktor, uz odobrenje Vijeća ministara, utvrđuje strukturu plaćanja otpremnine za zaposlene u Agenciji čiji je radni odnos u Agenciji prestao prema odluci generalnog direktora donesenoj nakon postupka provjere.
U smislu ovog zakona i zbog prelaska zaposlenih sa nivoa Federacije i Republike Srpske na državni nivo, zaposleni iz ranijih obavještajnih službi ne mogu dobiti otpremnine do donošenja konačne odluke o njihovom statusu i zasnivanju radnog odnosa u Agenciji nakon završetka postupka provjere iz člana 101. ovog zakona.
Nakon donošenja konačne odluke o statusu i zasnivanju radnog odnosa u Agenciji, za sve zaposlene ranijih obavještajnih službi, generalni direktor će ocijeniti da li struktura zaposlenih u Agenciji generalno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva, te o tome informirati Vijeće ministara, i ako to bude potrebno, napraviti plan koji sadrži postepene korektivne mjere za poboljšanje zastupljenosti pojedinih konstitutivnih naroda i osoba iz reda Ostalih unutar Agencije. U takvim slučajevima generalni direktor o tome će obavijestiti predsjedavajućeg Vijeća ministara i Izvršni obavještajni odbor.

Članak 100.

U roku od 60 dana od dana imenovanja generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora, generalni direktor priprema, u konsultacijama sa zamjenikom generalnog direktora, organizacioni plan Agencije kojim se utvrđuju mjere neophodne za ispunjavanje uvjeta ovog zakona, posebno u vezi sa organizacionom strukturom Agencije, kao i racionalizacijom osoblja u sjedištu i organizacionim jedinicama Agencije.
Generalni direktor, preko predsjedavajućeg, dostavlja Plan Vijeću ministara na odobrenje, a postupak odobravanja izvršiće se u roku od 30 dana od dana dostavljanja Plana.
Plan se zasniva na sveobuhvatnoj analizi sredstava, tehničkih i kadrovskih resursa potrebnih Agenciji za izvršenje dužnosti prema ovom zakonu.

Članak 101.

Predsjedavajući, na prijedlog generalnog direktora, imenuje jednu ili više komisija za provjeru, od kojih se svaka sastoji od četiri zaposlena u Agenciji i jedne osobe iz Obavještajno-sigurnosno-savjetodavne službe iz člana 11. stav 2. ovog zakona. Komisija(e) za provjeru ima odgovornost da utvrdi da li zaposleni u Agenciji ispunjavaju uvjete za prijem u radni odnos u Agenciju utvrđene u Poglavlju V ovog zakona, kao i druge kriterije koje je utvrdio generalni direktor, a odobrilo Vijeće ministara.
Prije osnivanja Komisije za provjeru prema prethodnom stavu, generalni direktor, zamjenik generalnog direktora i glavni inspektor vrše provjeru članova Komisije koji su zaposleni u Agenciji kako bi utvrdili da oni ispunjavaju uvjete za prijem u radni odnos u Agenciju utvrđene u Poglavlju V ovog zakona, kao i druge kriterije koje je utvrdio generalni direktor, a odobrilo Vijeće ministara.

Članak 102.

Od 1. svibnja 2004. godine, kada generalni direktor smatra da to odgovara potrebama Agencije, Agencija može direktno da koristi, kontrolira i na drugi način raspolaže cjelokupnom pokretnom i nepokretnom imovinom ranijih obavještajnih službi, pravima i obavezama ranijih obavještajnih službi, kao i predmetima u zakonskom vlasništvu ranijih sigurnosno-obavještajnih službi, uključujući arhivsku građu, spise i druge dokumente.
U roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog zakona, generalni direktor organizira popis kompletne pokretne i nepokretne imovine i obligacionih prava ranijih obavještajnih službi. U roku od šest mjeseci generalni direktor priprema plan za prijenos prava na Agenciju, kada je to potrebno u cilju osiguranja efikasnog rada Agencije. Generalni direktor dostavlja taj plan Vijeću ministara na odobrenje, a postupak odobravanja izvršit će se u roku od 30 dana od dana dostavljanja. Osim ukoliko nije drugačije predviđeno u gore navedenom planu, vlada svakog entiteta je i dalje odgovorna za dugove, zaduženja i ostale obaveze svoje ranije obavještajne službe. Vlade entiteta neće tražiti odštetu od Bosne i Hercegovine ili Agencije u pogledu takvih dugova, zaduženja i drugih obaveza.
U roku od 60 dana nakon što Vijeće ministara odobri plan, generalni direktor priprema nacrt okvirnog sporazuma za prijenos imovinskih prava ranijih sigurnosno-obavještajnih službi, kada to bude potrebno, koji će zaključiti Vijeće ministara i vlade Federacije i Republike Srpske.
U prijelaznom periodu do zaključivanja gore navedenog okvirnog sporazuma, pravni status te imovine može biti promijenjen samo pismenim odobrenjem Vijeća ministara na prijedlog generalnog direktora.

Članak 103.

Vijeće ministara, na prijedlog generalnog direktora, donosi sva dodatna uputstva ili odluke potrebne da bi se osiguralo efikasno provođenje člana 102. ovog zakona i, na zahtjev predsjedavajućeg, imenuje jednog ili više arbitara, kada je potrebno, u cilju rješavanja konkretnih problema.

Članak 104.

U periodu od stupanja na snagu ovog zakona do 1. svibnja 2004. godine, iz državnog budžeta će se osigurati odgovarajuća sredstva kojim bi se generalnom direktoru, zamjeniku generalnog direktora i glavnom inspektoru, imenovanim prema članu 97. ovog zakona, omogućilo da obavljaju zadatke vezane za tranziciju ranijih sigurnosno-obavještajnih službi Federacije i Republike Srpske.
Ministar finansija i trezora zasebno dostavlja prijedlog budžeta Agencije za 2004. godinu na usvajanje kako bi se osiguralo da prijedlog budžeta bude usvojen do 1. svibnja 2004. godine. U skladu sa usvojenim budžetom Agencije, Federacija i Republika Srpska će izvršiti transfer sredstava za rad Agencije.
U slučaju da se godišnji budžet za institucije Bosne i Hercegovine za 2005. godinu ne usvoji do 1. prosinca 2004. godine, ministar finansija i trezora zasebno dostavlja prijedlog budžeta Agencije na usvajanje kako bi se osiguralo da prijedlog budžeta bude usvojen do 1. siječnja 2005. godine. U skladu sa usvojenim budžetom Agencije, Federacija i Republika Srpska će izvršiti transfer sredstava za rad Agencije.

Članak 105.

Postupak provođenja sigurnosne provjere, zaštite povjerljivih podataka, kao i procedura parlamentarnog nadzora u cjelini bit će regulirani posebnim zakonima koje je dužno pripremiti Vijeće ministara i uputiti u parlamentarnu proceduru u roku od tri mjeseca nakon uspostavljanja Agencije

Članak 106.

Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Agencije pripremit će se u roku od 30 dana od dana imenovanja generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora i donijeti 15 dana od dana njegovog podnošenja Vijeću ministara.
Svi drugi pravilnici i propisi utvrđeni ovim zakonom donijet će se u roku od šest mjeseci nakon uspostavljanja Agencije.

Članak 107.

Dvije godine poslije stupanja na snagu ovog zakona predsjedavajući će pokrenuti istragu koja će ispitati inter alia da li su narušena prava bilo kojeg konstututivnog naroda u primjeni ovog zakona.
Ne kasnije od šest mjeseci od dana kada je predsjedavajući obavezan da pokrene istragu iz stava 1. ovog člana, predsjedavajući će dostaviti na usvajanje Vijeću ministara izvještaj o nalazima istrage. Izvještaj će uključivati inter alia preporuke i mjere koje bi mogle biti potrebne.
Vijeće ministara će usvojiti izvještaj o implementaciji ovog zakona iz satav 1. ovog člana u skladu sa članom 18. Zakona o Vijeću ministara BiH.

Članak 108.

Ovaj zakon objavljuje se u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine" i "Službenom glasniku Republike Srpske".

Članak 109.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine".

PSS BiH broj 22/04
22. ožujka 2004. godine
Sarajevo

 

Predsjedatelj Predstavničkog domaParlamentarne skupštine BiH
dr. Nikola Špirić, s.r.
Predsjedatelj Doma narodaParlamentarne skupštine BiH
Mustafa Pamuk, s.r.

 

Povratak na početak stranice

 

 

Koristeći se ovlastima povjerenima Visokome predstavniku člankom V Dodatka 10. (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, po kojemu je Visoki predstavnik konačna vlast u zemlji glede tumačenja toga Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora, i posebice uzimajući u obzir članak II, 1., d. toga Sporazuma, po kojemu Visoki predstavnik "pruža pomoć, kada to ocijeni prijeko potrebnim, u pronalaženju rješenja za sve poteškoće u svezi provedbe civilnoga dijela Mirovnog ugovora";

Pozivajući se na stavak XI, 2. Zaključaka Vijeća za prove - dbu mira koje se sastalo u Bonnu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijeće za provedbu mira pozdravilo nakanu Visokoga predstavnika da uporabi svoju konačnu vlast u zemlji glede tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora, kako bi olakašao rješavanje bilo koje takve poteškoće "donošenjem obvezujućih odluka, kada procijeni da je to prijeko potrebno" o određenim pitanjima, uključujući (sukladno točki c. stavka XI, 2) i "mjere radi osiguranja provedbe Mirovnoga sporazuma na cijelom području Bosne i Hercegovine i njenih entiteta";

Prisjećajući se članka III.5 (a) Ustava Bosne i Hercegovine kojim se utvrđuje da će "Bosna i Hercegovina preuzeti nadležnost u", između ostalog, stvarima "koje su potrebne za oču va nje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovi - snosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine";

Prisjećajući se dalje stavka 10. kominikea Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira sa Konferencije održane u Sarajevu u periodu od 31. ožujka do 1. travnja 2004. godine u kojem su politički direktori "izrazili svoju nadu da će novo rukovodstvo Agencije biti što prije imenovano";

Imajući u vidu Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 12/04) kojim se zahtijeva da Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine "počne sa radom 1. svibnja 2004. godine";

Konstatirajući naročito da je za rad Agencije potreban generalni direktor, zamjenik generalnog direktora i glavni inspektor kako bi se osiguralo unutarnje rukovođenje i kontrola;

Konstatirajući dalje da proces imenovanja gore narečenih dužnosnika neće biti završen do 1. svibnja 2004. godine;

Vodeći računa o tome da osiguravanje poštivanja međuna - rodno priznatih ljudskih prava u Bosni i Hercegovini u radu Agencije uključujući prava iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i njenih protokola zahtijeva pravilno unutarnje rukovođenje i kontrolu.

Uzimajući u obzir i imajući na umu sve gore navedeno, Visoki predstavnik donosi slijedeću

ODLUKU
KOJOM SE DONOSI ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNOJ AGENCIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Članak 1.

U članku 94, 96, 98, 99, 102. i 104, riječi "1. svibnja 2004. godine" se zamjenjuju riječima "1. lipnja 2004. godine".

Članak 2.

Ova Odluka stu pa na snagu odmah i odmah se objavljuje u "Službenom glasniku BiH".

 

Broj 209/04 1. svibnja 2004. godine Sarajevo
Visoki predstavnik
Paddy Ashdown, v. r.

 

Povratak na početak stranice

 

 

Na temelju članka IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 81. sjednici Zastupničkoga doma, održanoj 20. lipnja 2006, i na 60. sjednici Doma naroda, održanoj 7. srpnja 2006, usvojila je

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNOJ AGENCIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Članak 1.

U Zakonu o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 12/04 i 20/04) u članku 1. u stavku 1. iza riječi "analiziranje" dodaje se zarez i riječ "obradu".
U članku 1. u stavku 2. iza riječi "Ustava" dodaju se riječi: "i zakona".

Članak 2.

U članku 5. u stavku 1. iza riječi "analiziranje" dodaje se zarez i riječ "obradbu".
U članku 5. u stavku 2. riječ "uključujući" zamjenjuje se riječima: "a naročito".

Članak 3.

U članku 6. stavku 4. iza riječi "Agenciji" dodaju se riječi: "ili osoba koje mogu biti izvor Agenciji".
U članku 6. iza stavka 4. dodaju se novi st. 5. i 6. koji glase:
"Agencija je odgovorna i za provedbu sigurnosnih provjera i ostalih aktivnosti koje su joj dane u nadležnost Zakonom o zaštiti tajnih podataka ("Službeni glasnik BiH", broj 54/05). Agencija prikuplja strateške vojne podatke i obavlja protuobavještajne aktivnosti, kako je propisano Zakonom o obrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05)."
U članku 6. u stavku 7. riječ "povjerljive" zamjenjuje se riječju "tajne".

Članak 4.

U članku 7. u stavku 1. u alineji 5. riječi: "obavještajne politike" zamjenjuju se riječima: "obavještajno-sigurnosne politike".

Članak 5.

U članku 8. u alineji 1. riječi: "sigurnosno-obavještajnoj politici" zamjenjuju se riječima: "obavještajno-sigurnosnoj politici".
U alineji 5. na kraju rečenice točka se zamjenjuje točkom i zarezom i iza alineje 5. dodaje se nova alineja 6, koja glasi: "6. odobrava Pravilnik o postupku obavljanja sigurnosnih provjera propisanih Zakonom o zaštiti tajnih podataka."

Članak 6.

U članku 9. riječi: "sigurnosno-obavještajne politike" zamjenjuju se riječima: "obavještajno-sigurnosne politike".

Članak 7.

U članku 11. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
"Obavještajno-sigurnosno-savjetodavnom službom upravlja tajnik kojeg imenuje predsjedatelj. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, tajnik nije državni službenik i na njega se primjenjuju odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05 i 2/06) koje reguliraju sta tus savjetnika."

Članak 8.

U članku 17. riječi: "u pogledu tajnih podataka o službenim, vojnim ili državnim tajnama" zamjenjuju se riječima: "u pogledu tajnih podataka".

Članak 9.

U članku 18. u stavku 2. na kraju rečenice iza riječi "Agencija" dodaju se riječi: "i dobivaju dozvolu za pristup tajnim podacima na način utvrđen Zakonom o zaštiti tajnih podataka". Ostali dio teksta stavka briše se.
U članku 18. stavak 3. mijenja se i glasi:
"U slučajevima kada se, sukladno Zakonu o zaštiti tajnih podataka, odbije izdavanje dozvole kandidatu, kandidat može pokrenuti žalbeni postupak propisan Zakonom o zaštiti tajnih podataka. Kandidat o čijoj žalbi raspravlja Sigurnosno-oba vje - štajno povjerenstvo izuzima se iz rada Povjerenstva dok traje žalbeni postupak, odnosno do donošenja konačne odluke o izdavanju dozvole sukladno Zakonu o zaštiti tajnih podataka."

Članak 10.

U članku 19. u stavku 4. alineja 2. mijenja se i glasi: "održavati raspravu o imenovanju generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora Agencije, te davati mišljenje o tim imenovanjima".

Članak 11.

U članku 22. u stavku 1. riječi: "službenih tajni" zamjenjuju se riječima: "tajnih podataka".
U članku 22. u stavku 2. u prvoj rečenici iza riječi "tajne" točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: "uz suglasnost ovlaštene osobe za određivanje tajnosti podataka".

Članak 12.

U članku 23. u stavku 1. riječi: "povjerljivih informacija" zamjenjuju se riječima: "tajnih podataka".
U članku 23. u stavku 2. riječ "povjerljivom" zamjenjuje se riječju "tajnom".
Članak 13.
U članku 28. točka b) briše se, u točki c) riječ "povjerljivosti" zamjenjuje se riječju "tajnosti", a u točki o) riječ "općim" zamjenjuje se riječju "posebnim".

Članak 14.

U članku 32. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
"Prijedlog imenovanja glavnog inspektora utvrđuje pred - sje datelj Vijeća ministara na temelju konsultacija sa svojim zamjenicima, članovima Predsjedništva BiH i Zajedničkim sigurnosno-obavještajnim povjerenstvom Parlamentarne skupštine BiH".
U članku 32. stavku 3. riječi: "državne, vojne ili službene tajne" zamjenjuju se riječima: "tajnog podatka".

Članak 15.

U članku 33. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
"Vijeće ministara donijet će propis o načinu i postupku vršenja nadležnosti glavnog inspektora iz stavka 1. ovoga članka."

Članak 16.

U članku 38. u stavku 2. riječ "opisom" zamjenjuje se riječju "nazivom".

Članak 17.

U članku 39. u stavku 1. riječi: "Obavještajno-sigurnosno-savjetodavne službe i Ministarstva sigurnosti" zamjenjuju se riječju "Agencije".
U članku 39. u stavku 2. iza riječi "direktoru", riječ "i" zamjenjuje se "zarezom", iza riječi "zamjeniku" dodaju se riječi: "i glavnom inspektoru".

Članak 18.

U članku 40. u stavku 1. točka e) briše se. U članku 40. u stavku 5. riječ "službu" zamjenjuje se riječju "Agenciju".

Članak 19.

U članku 41. na početku rečenice, riječi: "Konačnu odluku" zamjenjuju se riječima: "Konačno rješenje".

Članak 20.

U članku 44. u stavku 1. u točki a) riječi: "po ugovoru o djelu" zamjenjuju se riječima: "na određeno vrijeme". U članku 44. iza stavka 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase:
"Uposlenici Agencije na radnim mjestima koja uključuju obavljanje operativnih aktivnosti imaju pravo na staž osiguranja u uvećanom trajanju, tako da se svakih 12 mjeseci efektivnog rada u Agenciji obračunava kao 16 mjeseci staža osiguranja. Popis radnih mjesta utvrđuje Vijeće ministara na prijedlog generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora.
Uposlenicima Agencije kojima nedostaje najviše tri godine staža do stjecanja zakonskih uvjeta za umirovljenje, ne može prestati radni odnos u Agenciji zbog prekobrojnosti."

Članak 21.

Iza članka 47. dodaje se novi članak 47.a, koji glasi:
"Članak 47.a.
Uposlenici Agencije mogu se uputiti u or gan državne uprave, instituciju, agenciju ili pravnu osobu radi obavljanja aktivnosti sukladno ovom Zakonu ili sporazumu iz članka 67. ovoga Zakona.
Tijela odnosno pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu uputiti u Agenciju svoje uposlenike radi obavljanja aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka.
Odluku o upućivanju uposlenika Agencije i prijamu uposlenika iz stavka 2. ovoga članka donosi generalni direktor na temelju sporazuma s rukovoditeljem tijela iz stavka 1. ovoga članka, koji odobrava predsjedatelj. Sporazum iz stavka 3. ovoga članka detaljnije uređuje odnose i koordinaciju između Agencije i tijela, odnosno pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka, prava i dužnosti uposlenika iz stavka 2. ovoga članka te administrativna i druga pitanja od važnosti."

Članak 22.

U članku 59. stavak 1. mijenja se i glasi:
"Uposlenici Agencije stegovno odgovaraju zbog povreda službenih dužnosti utvrđenih ovim Zakonom i podzakonskim aktima Agencije."
U članku 59. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2, koji glasi:
"Povrede službene dužnosti su teže i lakše. Sankcija za težu povredu službene dužnosti je stegovna kazna, a za lakšu povredu stegovna mjera."
U članku 59. u stavku 2. riječi: "Pod 'povredom službenih dužnosti' podrazumijeva se" zamjenjuju se riječima: "Teže povrede službene dužnosti su".
Točka b) mijenja se i glasi: "odavanje tajnog podatka protivno Zakonu o zaštiti tajnih podataka ili drugim zakonima i propisima".
Na kraju točke i) točka se zamjenjuje točkom i zarezom i dodaje nova točka j), koja glasi: "j) najmanje tri lakše povrede službene dužnosti počinjene tijekom jedne kalendarske godine."
U članku 59. iza stavka 3. dodaje se novi stavak koji glasi:
"Lakše povrede službene dužnosti utvrđuju se Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti."
U članku 59. u stavku 4. iza riječi "odgovornost" dodaje se zarez i riječi: "vrste sankcija i nadležnosti za izricanje sankcija", a riječi: "precizirano je" zamjenjuju se riječima: "precizirani su".

Članak 23.

U članku 60. u stavku 1. točka c) mijenja se i glasi: "ispunjavanje zakonskih uvjeta za umirovljenje".

Članak 24.

U članku 62. u stavku 2. riječi: "provesti istragu" zamjenjuju se riječima: "provesti aktivnosti iz članka 76. ovoga Zakona".

Članak 25.

U članku 67. u stavku 1. riječi: "povjerljivih informacija" zamjenjuju se riječima: "tajnih podataka".
U članku 67. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2, koji glasi:
"Suradnja i pomoć iz stavka 1. ovoga članka može se detaljnije uspostaviti i propisati sporazumom između tijela i institucija Bosne i Hercegovine iz stavka 1. ovoga članka. Sporazumom se mogu uspostaviti tijela za suradnju te propisati njihov sastav, zadaće, nadležnosti, administrativna i druga pitanja."

Članak 26.

U članku 72. iza riječi "analizira" dodaje se zarez i riječ "obrađuje".

Članak 27.

U članku 74. na početku rečenice, riječ "istraga" zamjenjuje se riječju "operacija", a u točki b) riječi: "koji su dužni udovoljiti zahtjevima Agencije" zamjenjuju se riječima: "neposrednim pristupom bazi podataka".

Članak 28.

U članku 75. u stavku 1. iza riječi "osnovi" dodaju se riječi: "i predstavlja tajni podatak sukladno Zakonu o zaštiti tajnih podataka".

Članak 29.

U članku 77. u stavku 2. riječ "istragu" zamjenjuje se riječju "istraživanje".
U članku 77. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4, koji glasi:
"Poduzeća koja obavljaju prijenos podataka dužna su Agenciji omogućiti provedbu odobrenih radnji iz ovoga članka."
U članku 77. stavak 5. mijenja se i glasi:
"Građanin Bosne i Hercegovine koji je bio predmetom praćenja ili prisluškivanja treba, nakon okončanja praćenja ili prisluškivanja, biti obaviješten o poduzetim mjerama, osim ukoliko bi takva informacija mogla ugroziti okončanje zadaća Agencije ili okončanje postupka pred nadležnim tijelima."

Članak 30.

U članku 86. u stavku 2. riječi "povjerljivih informacija" zamjenjuju se riječima: "tajnih podataka".

Članak 31.

U članku 87. u stavku 2. riječ "povjerljiva" zamjenjuje se riječju "tajna".
U članku 87. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3, koji glasi:
"Kao izuzetak od odredbe stavka 1. ovoga članka, za otkrivanje informacija stupnja VRLO TAJNO i tajnih podataka o evidenciji suradnika potrebna je i suglasnost predsjedatelja Vijeća ministara."

Članak 32.

Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH".

PSBiH broj 328/06
7. srpnja 2006. godine
Sarajevo

 

Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamentarne skupštine BiH
Martin Raguž, v. r.
Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH
Goran Milojević, v. r.

 

Povratak na početak stranice

 

 

Temeljem članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 44. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 21. siječnja 2009. godine, i na 24. sjednici Doma naroda, održanoj 29. siječnja 2009. godine, usvojila je

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNOJ AGENCIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Članak 1.

U Zakonu o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 12/04, 20/04 i 56/06) u članku 6. u stavku 2. riječi u zagradi: "(u daljnjem tekstu: Predsjedništvo)" brišu se.
U stavku 7. iza riječi u zagradi "(Predsjedništvo)" dodaje se kratica "BiH", iza riječi: "Vijeća ministara" dodaju se riječi: "Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: predsjedatelj Vijeća ministara BiH)", riječi: "Sigurnosno-obavještajnu komisiju Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sigurnosno-obavještajna komisija)" zamjenjuju se riječima: "Zajedničko povjerenstvo za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine".
U stavku 9. na kraju se dodaje nova rečenica, koja glasi: "To se izvješće dostavlja u lipnju za prethodnu godinu."

Članak 2.

U članku 7. stavku 1. u alineji 5. na kraju se dodaje nova rečenica, koja glasi:
"Predsjedništvo BiH dostavlja Parlamentarnoj skupštini BiH platformu obavještajno-sigurnosne politike, najkasnije do 1. studenog za sljedeću godinu."

Članak 3.

U članku 10. u alineji 5. iza riječi "Agencije" brišu se točka i zarez i dodaju riječi: "najkasnije do 1. svibnja za predhodnu godinu;".

Članak 4.

U članku 18. st. 1. i 2. mijenjaju se i glase:
"Zastupnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH zajednički osnivaju Zajedničko povjerenstvo za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zajedničko povjerenstvo). Zajedničko povjerenstvo ima 12 članova, po šest iz svakog doma."
Stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.

Članak 5.

U članku 19. stavak 4. alineja 4. mijenja se i glasi: "4. razmatra i usvaja izvješće glavnog ravnatelja o radu, aktivnostima i troškovima Agencije, te posebice analizira način trošenja proračunskih sredstava;".
U alineji 5. iza riječi "razmatra" dodaju se riječi: "i usvaja".

Članak 6.

U članku 23. stavak 2. briše se.

Članak 7.

U članku 26. u stavku 2. iza riječi: "kaznenog djela zlouporabe položaja ili" dodaju se riječi: "kaznenog djela odavanja tajnih podataka odnosno".

Članak 8.

U članku 28. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2, koji glasi:
"Glavni ravnatelj može, uz prethodno pribavljenu suglasnost predsjedatelja Vijeća ministara BiH nakon konzultacije s Izvršnim obavještajnim odborom, donositi i druge podzakonske akte za čijim se donošenjem ukaže potreba u provedbi ovoga zakona."

Članak 9.

U članku 33. u stavku 1. u alineji 6. riječ "osnovanim" briše se.

Članak 10.

U članku 39. u st. 1. i 2. riječ "provjeru" zamjenjuje se riječima: "provedbu natječaja".
U stavku 3. riječi: "natječajnoga povjerenstva" zamjenjuju se riječima: "Povjerenstva za provedbu natječaja".

Članak 11.

U članku 44. u stavku 2. iza riječi "kao" dodaju se riječi: "14, 15. i", iza riječi "mjesta" dodaju se riječi: "i duljinu trajanja uvećanog staža".

Članak 12.

U članku 45. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3, koji glasi:
"Zaposlenici Agencije ne mogu biti osobe za koje se sigurnosnom provjerom prema Zakonu o zaštiti tajnih podataka ("Službeni glasnik BiH", broj: 54/05) utvrdi postojanje sigurnosne smetnje. Zaposlenici Agencije moraju ispunjavati i sigurnosne uvjete koji se utvrđuju sigurnosnom provjerom prema ovome Zakonu."
Dosadašnji st. 3, 4, 5, 6. i 7. postaju st. 4, 5, 6, 7. i 8.

Članak 13.

U članku 59. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6, koji glasi:
"Glavni ravnatelj može suspendirati zaposlenika Agencije do okončanja disciplinskog postupka."
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.

Članak 14.

U članku 60. iza točke d) dodaje se nova točka e), koja glasi:
"e) neispunjavanje sigurnosnih uvjeta utvrđenih sigurnosnom provjerom prema ovome zakonu ili postojanje sigurnosne smetnje utvrđene sigurnosnom provjerom prema Zakonu o zaštiti tajnih podataka;".
Dosadašnje toč. e), f), g), h), i) i j) postaju toč. f), g), h), i), j) i k).
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
"U slučajevima iz stavka 1. točka e) ovoga članka, na zaposlenika Agencije kod kojeg se sigurnosnom provjerom prema Zakonu o zaštiti tajnih podataka utvrde sigurnosne smetnje, kao i na zaposlenika Agencije kod kojeg je sigurnosnom provjerom prema ovome Zakonu utvrđeno neispunjavanje sigurnosnih uvjeta, primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti tajnih podataka o pravnim lijekovima, kao i o radnopravnom statusu, s tim što osobama kojima je konačnom odlukom utvrđena sigurnosna smetnja, odnosno neispunjavanje sigurnosnih uvjeta prestaje radni odnos, uz otpremninu utvrđenu zakonom."

Članak 15.

Skraćeni nazivi institucija utvrđenih u čl. 1. i 4. ovog Zako - na sprovode se u svim odredbama Zakona u odgovarajućim padežima.

Članak 16.

Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH".

PSBiH broj 287/09
29. siječnja 2009. godine
Sarajevo

 

Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH
Beriz Belkić, v. r.
Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Mladen Ivanić, v. r.

 

Povratak na početak stranice